DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Die verschiedenen Rechenhilfsmittel beim Prismieren werden einem "Vergleiche unterzogen.
Der Zeitaufwand (t), welcher notwendig ist für die rechnerische Lösung von 20 Prismierungs-
Aufgaben mit der Hand (ohne Hilfsmittel), wird mit dem Zeitaufwand (f) für die Arbeit mit
verschiedenen Hilfsmiiteln verglichen. Die Relation t : t´ wird als Zeitersparniskoefficient des
Hilfsmittels vorgeführt. Der Koefficient ist beim Nomogramme etwas höher als bei Prismierungstabellen
und bei dem Braunehirnischen Schieber.


Der Autor


SAOPĆENJA


KOJIM PUTEM?


(Prilog našoj šumarskoj politici)


Dr. Ing. F. Podbrežnik , jedan od marnih propagatora ideja planske privrede,
izdavač časopisa »Industrijska Odbrana«, posvetio je dvobroj istoga (br. 3—4. god. III.)
drvarskoj industriji i trgovini pod naslovom »Aktuelni problemi naše drvarsk
e privrede« . Od svih priloga svakako su najinteresantniji odgovori na
anketna pitanja uredništva i to: jednog veleindustrijalca drvom iz Zagreba, jednog
profesora univerziteta, te jednog šumskog industrijalca iz Drinske banovine. Karakteristično
je, da su odnosna gospoda ostala anonimna i to po njihovoj želji, kako izjavljuje
uredništvo. Koliko za obavijest i orijentaciju današnjim čitaocima, toliko i za
kasnija vremena, iznosimo ove odgovore, koji će možda za mnogu stvar i u perspektivi
povijesti šumarstva baciti jednu zraku na odnosnu prošlost.


Ing. Podbrežni k postavio je ova pitanja: I. Da li se osjeća potreba jače
planske organizacije drvne industrije u Jugoslaviji; II. da li je za regulisanje drvnog
tržišta u unutrašnjosti i inostranstvu dovoljan samo reprezentativan Centralni odbor
ili je potrebna jedna »jača« komercijalna organizacija, kao što je na pr. »Prizad«;


III. da li je potrebno provesti jaču unutarnju potrošnju drva i na koji način; IV. da li
je kod nas potrebna specijalna propaganda drva.
Veliki industrijalac daje ove odgovore: Ad I. Svaka planska organizacija drvne
industrije izlišna je i štetna po interese pojedinih većih poduzeća; odbija državnu
(»plansku«) intervenciju, bar dok nužda ne postoji, jer bi to u stvari značilo, da jača
poduzeća izdržavaju slabija. Ad II. Odgovor opet negativan, jer smatra svaku državnu
i poludržavnu organizaciju suviše birokratskom, a da bi mogla uspješno voditi
ikakve komercijalne poslove; odbija i sam Centralni odbor drvarske privrede Kraljevine
Jugoslavije, jer na pr. i »Prizad« (Privilegovano izvozno a. d.) »nije pokazao
nikakovih rezultata, ma da je njegovo polje rada daleko jednostavnije, nego li bi
na pr. bilo polje rada jedne monopolske ustanove za izvoz drveta«. Ad III. Unutrašnja
potrošnja drveta uslovljena je građevnom djelatnošću, te potom i o njoj ovisi potrošnja.
Javni joj radovi mnogo ne doprinose, jer su to većinom radovi s malom upotrebom
drva. Ad IV. Jest, i to u smjeru zamjene ostalog građevnog materijala drvom.


Profesor univerziteta ovog je mišljenja: Ad I. Afirmativnog, ali u tom smjeru, da
pitanje same drvarske industrije dolazi u pozadinu, a treba da iskoči pitanje naših
šuma. »Čak nam je i kriza dobro došla«, veli isti profesor, »jer će se barem sačuvati
dio našeg šumskog blaga kasnijim generacijama.« Ad II. Ne smatra se kompetentnim
za potpun odgovor. Podvlači samo činjenicu, da bi se tim pitanjem trebao što skorije
pozabaviti Centralni odbor, ali ipak smatra da bi rad u tom pravcu koristio maloj
šumskoj industriji. Ad III. Povezano je s općim pitanjem podizanja kupovne moći našeg


458