DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 4 <-- 4 --> PDF |
vala je stočara, da tim putem dođe do što lakšega zadovoljenja svojih potreba. Da se dođe do obradivih površina, dolazi do krčenja svuda, gdje ima i malo garancije za bolju i unosniju poljoprivrednu proizvodnju. Na zemljištu, koje je po svojim osobinama podesno za trajnu šumsku pro izvodnju, javlja se voćnjak, vinograd ili druga kultura, koja, makar povremeno, daje bolji prinos. U vezi navedenih konstatacija — čovjek u mediteranskim krajevima bilo iz potrebe na drvetu, bilo iz potrebe na popaši, bilo iz koga drugoga razloga zahvata u biljne zajednice i time ih mijenja, ponekad i sasvim, poslije čega dolazi kao nužna posljedica regresivna sukcesija. A to je onda i prirodno, jer je baš na ovim staništima utjecaj klimatskih činilaca, naročito svijetlosti i toplote, vrlo intenzivan u svakom slučaju, kad je poremećena prvotno sklopljena biljna zajednica. Dolaženje regresivne sukcesije poslije ogoljavanja zavisi od raznih činilaca, a prije svega od insolacije, visoke temperature, vjetra, pa i od periodički jakih kiša. Utjecaj tih raznolikih činilaca, naročito na slabijim bonitetima, kod lošijih prilika u zemljištu, zna biti toliko jak, da se na staništu negdanje bujne vegetacije javlja kad više a kad manje goli vapnenac. Mi smo već ranije pokušali da i šematički prikažemo proces, koji nam objašnjava regresivnu sukcesiju, u našem slučaju prelaz iz medite ranske šume odnosno iz makije u golijet i dalje u mediteransku stepu (V. sliku 15.). Uzgred neka bude napomenuto, da na analogan način, zbog izrazito klimatskih činilaca, prelazi šuma u patuljastu formaciju i konačno u trav njak. Taj se proces odigrava i prema alpijskoj i prema polarnoj granici šume (9). Imajući pred očima tok regresivne sukcesije na našim mediteranskim staništima razumijemo, kako analognim procesom dolazi do većih vidljivih transformacija. Na taj se način mijenjaju mnogo borici u tipičnu makiju, od visokih sastojina mediteranskih lišćara nastaju makije raznoga tipa, a ponekad ostaju samo skupine grmova, dok na koncu ne dođe do potpune golijeti odnosno do mediteranske s t e p e. U vezi navedenih izlaganja možemo o utjecaju zahvatanja u mediteransku šumu donijeti ovaj zaključak: Što je zahvatanje jače, to su jače i posljedice u klimatskom i edafskom pogledu; u klimatskom pogledu jači je intenzitet ekstremnih temperatura, jače je isparivanje, a onda slabije konserviranje vlage; u edafskom pogledu uz jače zahvatanje dolazi intenzivnije slabljenje proizvodne snage u zemljištu. Prema tome o zahvatanju u sastojinu zavisi njezin život. Svi momenti, koje smo istakli, dolaze do izražaja u šumama otoka Mljeta i u čitavom našem Mediteranu. Istina, na Mljetu su od izvjesnih oštećivanja bolje čuvane šume, koje su u državnoj svojini, ali s druge strane opet nije lako ni državne šume sačuvati, da se razvijaju nesmetano. 420 » |