DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 59. .........—....... 1935 Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN): PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITERANSKIH ŠUMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DE NOS FORETS MÉDITERRANÉENNES) (Svršetak — Suite et fin). V. Sigurno ima malo staništa, gdje bi čovjek toliko uznemirivao, a onda svojim radom toliko mijenjao biljnu zajednicu u šumi, koliko je uznemiruje i mijenja u mediteranskim krajevima — izuzevši samo naročito čuvane i rijetke oaze. Nije to bez naročitih razloga. Uz more su se razvijala stara naselja, a kako je šuma bila čovjeku odavna otvorena, on je zahvatio u nju, pa su na njoj ostali, a ostaju i danas tragovi od toga. A kako u šumu zahvata još i stalan pratilac čovjekov — stoka, tragovi toga zahvatanja mijenjaju u velikoj mjeri biljne zajednice. One se zbog toga izmijene u svome sastavu, pa ponekad izvjesne vrste s vremenom sasvim iščeznu, a ponekad dolazi do sasvim novoga tipa vegetacije i— umjesto šume dolazi g o 1 i j e t odnosno mediteranska stepa. U mediteranskim krajevima možemo posmatrati direktan i indirektan utjecaj čovjeka na šumu imajući pred očima s jedne strane potrebe života u tim krajevima, a s druge strane djelovanje stanišnih činilaca. Potrebe života tražile su ranije u doba prvih naselja u mediteranskim krajevima, a traže i danas površine za stočarstvo i površine za obrađivanje. Ni jedno ni drugo nije ostalo bez vidnih posljedica za fizionomiju mediteranskih krajeva — u toliko više, što je malone u svima slučajevima u pitanju apsolutno šumsko zemljište, bilo da se radi o oduzimanju za pašnjak odnosno za obradivo zemljište površina, koje su pod šumom, bilo da se radi o oduzimanju zemljišta, koja čekaju da se privedu šumskoj proizvodnji. Da bi se namakla potrebna stočna hrana — trava, grm, brst — progaljivale su se, a progaljuju se i danas sastojine, krešu se, sijeku, pale i krče. Činjenica, da se na garištima javlja vrlo često bujna trava, upući 419 |