DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Pristupimo izračunavanju obrazaca 1) i 2) najprije uz pomoć običnog logaritmara. Gore navedenih 20 primjera izračunao sam na takovom logaritmaru t. j . na njemu sam proveo potrebna kvadriranja i radiciranja,´ dok pripadna zbrajanja i odbijanja ručno. Da te primjere na taj način riješim, bilo mi je potrebno vrijeme t". Koeficienat vremenske ekonomičnosti običnog logaritmara naspram ručnog računanja izašao je za moju osobu t : f = cea 2,5. T. j . kad ručno računam, trebam cea 2,5 puta više vremena nego kad radim sa običnim logaritmarom. Vidimo da je rad sa tablicam a još uvijek vremenski u prednosti, jer u konkretnom slučaju imaju tablice veći koeficienat (3,6) vremenske ekonomičnosti naspram običnog logaritmara (2,5). Nedavno je konstruisano -- kako rekoh — i jedno specijalno računalo : »Rechenschieber für Rund- und Schnittholzberechnung«. Rad je sa tom spravom opisan u »A. W. F.-Mitteilungen«, koje u Berlinu izdaje »A. W. F.« (Ausschuss für wirtschaftliche Fertigung beim Reichskuratorium für Wirtschaftlichkeit). Taj opis preštampan je u Wiener Allgemeine Forst- und Jagdzeitung 1935, broju 18 (3 maj). Konstrukter toga računala je F. B r a u n s h i r n. SI. 4. Računalo sa kvadratičnim skalama. Na tom specijalnom logaritmaru mogu se vršiti slijedeća računanja: a) izračunavanje obrazaca 1) i 2) za rezanje oštr o bridni h prizama, ali osim toga i izračunavanje faktora v, b i D za tesanje prizama (greda) zaobljeni h rubova (tupih bridova, merkantilno, lisičavo, dakle ne samo »scharfkantig«, već i »vollkantig« i »waldkantig«; b) obična dije ljenja i množenja sa točnošću od cea 67o<>;4 c) izračunavanje kubature trupaca, kad je zadana dužina i promjer trupca u sredini. Držim da neće biti na odmet da ovdje prikazem princip, na kome je to specijalno računalo izgrađeno, a napose u pogledu izračunavanja naših obrazaca 1) i 2). Taj princip nije iznesen u navedenom opisu, ali je vrlo jednostavan, pa se lako iskonstruiše, ako se poznaju metode nomografije. Nanesimo na ravnalu A (si. 4.) u podesnom mjerilu skalu kvadrata brojeva (kod Braunshirna od 0 do 60). Te kvadrate opišimo sa brojevima, koji su kvadrirani. Dakle kvadrat od 10, t. j . svršetak dužine 100, ne opisujmo sa 100 već sa 10 itd. Uz taj lineal A smjestimo drugo ravnalo B sa potpuno istim kvadratnim podjeljenjem i istim linearnim opisiva njem. To ravnalo B nazovimo pokretnim za razliku od ravnala A, koje ćemo kod našeg grafičko-mehaničkog računanja da zamislimo nepokret nim. Smjestimo nulu skale B na onu crticu skale A, koja na toj skali 3 Kako se na običnom logaritmara računa i na kojem je principu izgrađjen, vidi knjigu Ing. B. Apsen: Logaritamsko računalo, Zagreb, 1.34. 4 Tu sam točnost izračunao prema teoriji na str. II i 12 knjige ing. Apsen : Logaritamsko računalo. Logaritamska jedinica je 67 mm. 445 |