DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Mašine za računanje. Općenito su mašine upravo karakteristika današnjeg vremena. Nije čudo da su u tome vijeku mehanizacije i mašine za računanje došle do silnog razvoja i goleme upotrebe na svim poljima ljudskog stvaranja. Tolik razvoj i uporabu nisu po svoj prilici ni predviđali genijalni prvi njihovi konstrukteri Pasca l i Leibnit z (1642 i 1695). Počam od jednostavnijih sa ručnim pa sve do najsavršenijih sa električnim pogonom u milijunima primjeraka postaše mašine za računanje neophodnim pomoćnim sredstvom današnje privrede, tehnike, nauke. Pri tome su one nadomjestile, odnosno istisle, neka stara pomagala računanja. Nekada su na pr. bile mnogo u upotrebi zasebne multiplikacione tablice, goleme po opsegu, koje su pojavom strojeva za računanje gotovo posve izčezle. Do prave važnosti dolaze mašine za računanje tek kod računa nj a u masama , napose kod operacija zbrajanja, množenja i dijeljenja. Nedostatak im je, da su još uvijek razmjerno skupe, pa za svoju amortizaciju traže velike računske mase. U našem konkretnom rješavanju obrazaca 1) i 2) mašine nam ne daju bitnih prednosti, usprkos njihove pobjede u mnogobrojnim drugim slučajevima računanja. Računao sam gore navedenih 20 primjera sa jednom običnom omanjom univerzalnom mašinom (8—10—13 mjesta) za računanje O di m e r (ručni pogon) i izračunao koeficienat vremenske uštede naspram ručnog računanja. Radiciranja sam pri tome obavljao po metodi prof. Dr. T ö p1 e r a, koja se temelji na postepenom odbijanju neparnih brojeva. Koeficienat vremenske ekonomičnosti ispao je cea 1,0. Dakle obična mašina za računanje ne daje u konkretnom slučaju rješavanja obrazaca 1) i 2) nikakovih prednosti spram ručnog računanja, a kamoli spram gore opisanih tablica. Još je nepovoljniji odnos, ako se uzme u obzir visoka nabavna cijena mašine i nespretnost upotrebe u pilanskom prostoru odnosno u šumi. Logaritmari. Prije nego prijeđemo na rješavanje obrazaca 1) i 2) pomoću logaritmara, osvrnuću se malko na same izraze, koji su se za te čarobne štapiće računanja kod nas udomaćili. Na beogradskom tehničkom fakultetu stvoren je izraz 1 o g a r i t m a r, na zagrebačkom logaritamsko računalo . Izgleda da će prvi izraz da istisne drugi, jer je kraći. Ali zapravo nijedan od ta dva izraza ne obuhvaća potpuno onaj pojam, koji na pr. na njemačkom jeziku obuhvaća riječ »Rechenschieber«. Jer pre težn o su doduše ta računala, ti »Rechenschieber-i« izgrađeni na principu logaritam a, ali ne mora to uvijek da bude! U nižem razmatranju to će se najbolje moći da vidi. Usprkos toga ipak sam ovome poglavlju dao naslov »logaritmari« , jer ćemo najprije da promotrimo rješavanje obrazaca 1) i 2) pomoću običnog logaritmara, koji je faktično izgrađen na principu logaritama . a tek ćemo tada prikazati jedno specijalno računalo — specijalan »šiber« — koje je izgrađeno za računanje navedenih obrazaca, ali ne po principu logaritama, već kvadrata . Ali pošto i ovo potonje specijalno računalo ima također dvije na principu logaritama izrađene skale, dao sam ipak ovome poglavlju — kako već rekoh — naziv logaritmari. 444 |