DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 17 <-- 17 --> PDF |
mlađivanje, specijalno na velikim strminama, dovedeno u pitanje. To je jedan od razloga, zašto je lazinanje privuklo na sebe vrlo intenzivnu pažnju šumarskih organa, jer postoji bojazan, da će tim putem doći do devastacije. Lazinanje je svakako jedno od pitanja, koja traže svoja detaljnija proučavanja. I druga zahvatanja u biljnu zajednicu imaju mnogo utjecaja na život šume — ona ga upravo otežavaju. Štete od požara i paše, specijalno od paše koza, zaslužuju mnogo pažnje. Poža r je u mediteranskoj šumi veoma interesantan ne samo zbog običajnih oštećivanja, nego i zbog drugih razloga. On vodi i do izmjena u biljnoj zajednici, pomaže razvijanje »pitom e go r e« (česmine i planike), a potiskuje vrste borovica; na podesnim staništima pomaže širenje bora, pa je na garištima borov pomladak često veoma gust. Požar se smatra važnim sredstvom za širenje areala borovih šuma, ali dovodi vrlo često i do devastacija na strminama, gdje je zahvatio cetinjare, naročito na plitkom zemljištu, ako u blizini nema sjemenjaka. Za što bolje održavanje mediteranskih šuma u redovnom gospodarstvu, upravo za osiguranje njihove proizvodne potrajnosti, mogli bismo postaviti ove principe, koji ujedno sadrže glavne uslove za život šume: 1. održavati što više pokriveno zemljište, kako bi se dalo prirodi mogućnosti da pomoću flore i faune, pod pokrovom, koji po pravilu treba da je svaki dan što jači, poveća što više sloj humusa; 2. osigurati protiv požara biljni pokrov, i živi i mrtvi, u što većoj mjeri. Na terenima, gdje se provodi redovno gospodarstvo, treba imati pred očima: a) zemljište, gdje ne dolazi u obzir lazinanje; b) zemljišta, gdje je šumsko gospodarstvo vezano s lazinanjem. Prije svega treba imati pred očima, da će šumsko gospodarstvo u Mediteranu najbolje zadovoljiti zahtjevu osiguranja potrajnosti, koji smo u određenoj formi malo čas istakli, ako se s jedne strane produž i obrt , a s druge ako se dodaju lišćarima četinjari, prije svega određene vrste borova , gdje ih danas nema. U mediteranskim krajevima treba da vlasti vode računa o produženju obrta. S obzirom na današnje stanje u većini mediteranskih niskih šuma držimo, da bi samo u izuzetnim slučajevima mogao biti obrt u šumi lišćara kraći od 30—40 godina. Razumljivo je, da to vrijedi i za cetinjare još u većoj mjeri. Izvjesna obavještenja o tome daju nam i analize strukova, koje smo ranije donijeli. Istina, sa šumsko-gospodarskog gledišta pokreće se pitanje, da li je ovoliko produženje obrta u niskoj mediteranskoj šumi korisno — prema dosadašnjem obrtu od najviše 25 godina — imajući pred očima prihod, koji šuma daje i u materijalu i u novcu. Da bi se moglo na ovo pitanje tačno odgovoriti, potrebno bi bilo da imamo na raspolaganju rezultate istraživanja, koji bi izilazili iz upoređenja proizvodnje — i materijalne i novčane — dvaju dijelova istovjetne sastojine. Osim toga pri tome bismo morali voditi računa i o stanišnim činiocima, specijalno o zemljištu s obzirom na potrajnost proizvodnje i u slučaju kraćeg i u slučaju duljeg obrta. 433 |