DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 16     <-- 16 -->        PDF

U vezi toga treba nastojati, da u državnom šumskom posjedu dođu


do izražaja što više opći interesi. Ovo je u toliko važnije, što je baš jedan


dio državne šume na Mljetu još dobro sačuvan, što naročito mnogo do


prinosi turističkoj važnosti ovih krajeva, a prema tome i općim intere


sima. Poradi toga treba specijalno državne šume na Mljetu održati, a


naročito one dijelove, koji se nalaze oko Jezera, gdje je borova sastojina


sa donjom sastojinom osobito razvijena. Te šume treba održati kao


nacionalni park, zaštićujući ih prije svega od požara, koji ima na


ovim staništima za posljedicu izmjenu u florističkim odnosima, a pone


kad i posvemašnju devastaciju.


Ako se radi o redovnom gospodarenju sa mediteranskom šumom,


treba imati pred očima zasebno visoke šume, a zasebno makiju.


Od visokih šuma naročitu pažnju treba obratiti boru, koji i


inače redovito dobija na arealu, a pomaže mu u širenju sjemenom i po


žar, ali se može dobro pomladiti i postepenom sječom za kratko pod


mladno razdoblje.


Pomlađivanju i raširivanju p i n j a ručnim putem treba obratiti
mnogo pažnje, jer je to vrlo korisna vrsta, a veoma je slabo raširena.
Danas je pinj na Mljetu ograničen na jedno jedino prirodno stanište u
Velikoj Sablunari. Kako je ne samo drvo od ove vrste prvoklasne
vrijednosti nego veliku vrijednost pretstavlja i plod, pinj treba širiti ručno
na svima podesnim staništima u strogom Mediteranu, gdje je zemljište
sipko i gdje žilje neće doći do vode.


Niske šume, makije , zauzimaju vrlo velike površine. Regeneracija
njihova redovito ne nailazi na poteškoće, jer se po pravilu vrlo brzo
pomlađuju iz panja. Kako međutim sve vrste, koje čine makiju, nisu ni
iz daleka podjednakog kvaliteta, treba obratiti pažnju vrstama, koje daju
i bolji materijal i veću drvnu masu — a te su prije svega česmina ,
planika, lovor i zelenika. I vrijesu treba obratiti pažnju. Na
podesnim staništima treba im dodavati četinjare, prije svega bor i pinj,
a onda i čempres. 0 donošenju ekzota na naša mediteranska staništa
govorićemo drugom prilikom.


Iz razloga što specijalne vrste, koje dolaze u makiji, mogu dati i
industrijske proizvode od česti mehaničko-tehnološkim putem, a od česti
putem kemijsko-tehnološkim, treba i s te strane elementima makije obratiti
mnogo pažnje. Specijalno će biti od interesa kemijsko-tehno 1
o š k a ispitivanja, jer je kemizam mnogih mediteranskih vrsta
vrlo interesantan, na što smo upozorili već ranije kod pojedinih vrsta.


Od vrsta, koje danas dolaze na Mljetu samo kultivirane i to u vrlo
maloj mjeri, zaslužuje vrlo mnogo pažnje plutnjak , koji će na Mljetu
kao i na analognim staništima u Mediteranu nesumljivo dati dobre rezultate.
Ovo je potrebno imati pred očima, sa gledišta uže i šire naše narodne
privrede.


Između lazina i šumskog gospodarstva na Mljetu
postoji najuža veza. Nema sumnje, da lazine podižu rentabilnost
zemljišta ponekad 3 i više puta. Međutim treba gledati lazine ne samo u
slučajevima, kad one dolaze na makiji i na blažim terenima, nego i onda,
kad se zbog njih uklanjaju borove kulture i kad je
zemljište plitko i strmo. Prema tome uslovi za obnavljanje
šume u ovom drugom slučaju, naročito ako u blizini nema borovih sjemenjaka
i ako je zemljište strmo, -nisu podesni, što više — ponekad je po


432