DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
U vezi toga treba nastojati, da u državnom šumskom posjedu dođu do izražaja što više opći interesi. Ovo je u toliko važnije, što je baš jedan dio državne šume na Mljetu još dobro sačuvan, što naročito mnogo do prinosi turističkoj važnosti ovih krajeva, a prema tome i općim intere sima. Poradi toga treba specijalno državne šume na Mljetu održati, a naročito one dijelove, koji se nalaze oko Jezera, gdje je borova sastojina sa donjom sastojinom osobito razvijena. Te šume treba održati kao nacionalni park, zaštićujući ih prije svega od požara, koji ima na ovim staništima za posljedicu izmjenu u florističkim odnosima, a pone kad i posvemašnju devastaciju. Ako se radi o redovnom gospodarenju sa mediteranskom šumom, treba imati pred očima zasebno visoke šume, a zasebno makiju. Od visokih šuma naročitu pažnju treba obratiti boru, koji i inače redovito dobija na arealu, a pomaže mu u širenju sjemenom i po žar, ali se može dobro pomladiti i postepenom sječom za kratko pod mladno razdoblje. Pomlađivanju i raširivanju p i n j a ručnim putem treba obratiti mnogo pažnje, jer je to vrlo korisna vrsta, a veoma je slabo raširena. Danas je pinj na Mljetu ograničen na jedno jedino prirodno stanište u Velikoj Sablunari. Kako je ne samo drvo od ove vrste prvoklasne vrijednosti nego veliku vrijednost pretstavlja i plod, pinj treba širiti ručno na svima podesnim staništima u strogom Mediteranu, gdje je zemljište sipko i gdje žilje neće doći do vode. Niske šume, makije , zauzimaju vrlo velike površine. Regeneracija njihova redovito ne nailazi na poteškoće, jer se po pravilu vrlo brzo pomlađuju iz panja. Kako međutim sve vrste, koje čine makiju, nisu ni iz daleka podjednakog kvaliteta, treba obratiti pažnju vrstama, koje daju i bolji materijal i veću drvnu masu — a te su prije svega česmina , planika, lovor i zelenika. I vrijesu treba obratiti pažnju. Na podesnim staništima treba im dodavati četinjare, prije svega bor i pinj, a onda i čempres. 0 donošenju ekzota na naša mediteranska staništa govorićemo drugom prilikom. Iz razloga što specijalne vrste, koje dolaze u makiji, mogu dati i industrijske proizvode od česti mehaničko-tehnološkim putem, a od česti putem kemijsko-tehnološkim, treba i s te strane elementima makije obratiti mnogo pažnje. Specijalno će biti od interesa kemijsko-tehno 1 o š k a ispitivanja, jer je kemizam mnogih mediteranskih vrsta vrlo interesantan, na što smo upozorili već ranije kod pojedinih vrsta. Od vrsta, koje danas dolaze na Mljetu samo kultivirane i to u vrlo maloj mjeri, zaslužuje vrlo mnogo pažnje plutnjak , koji će na Mljetu kao i na analognim staništima u Mediteranu nesumljivo dati dobre rezultate. Ovo je potrebno imati pred očima, sa gledišta uže i šire naše narodne privrede. Između lazina i šumskog gospodarstva na Mljetu postoji najuža veza. Nema sumnje, da lazine podižu rentabilnost zemljišta ponekad 3 i više puta. Međutim treba gledati lazine ne samo u slučajevima, kad one dolaze na makiji i na blažim terenima, nego i onda, kad se zbog njih uklanjaju borove kulture i kad je zemljište plitko i strmo. Prema tome uslovi za obnavljanje šume u ovom drugom slučaju, naročito ako u blizini nema borovih sjemenjaka i ako je zemljište strmo, -nisu podesni, što više — ponekad je po 432 |