DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 15 <-- 15 --> PDF |
prouzrokuje koza ogrizanjem kore na mladim strukovima borovim. Ovo je u toliko važnije, što su na taj način vrlo često oštećene prostrane mlade borove sastojine i na Mljetu. Kako se na srednjedobnim borovim strukovima na staništima Mljeta vrlo često zapaža r u j a v o s t ili kako narod kaže 1 u č e v o s t (jer takav materijal zbog obilnog sadržaja na smoli vrlo dobro gori), mišljenja smo, da je baš u ovim sastojinama rujavos t — koja u veliko smanjuje vrijednost borovog drveta, jer takovo drvo ne može da služi za brodogradnju, a ni za druge tehničke svrhe — posljedica oštećivanja od koze, odnosno da je rezultat patoloških pojava, koje dolaze sekundarno, poslije šteta od koze. Razumljivo je, da i ovo pitanje traži još podrobnije ispitivanje (39). Štete od p en ja lica, povijuša, nisu bez važnosti. Kako je sa njima usko povezan život mediteranske šume, treba da im barem ukratko i ovdje obratimo pažnju. Među vrstama, koje na Mljetu dolaze, a od kojih smo već ranije nekoje napomenuli, treba istaći naročito vrste Periploca , Vitis , Clematis, Lonicera. One su sastavni dio biljnih zajednica i u borbi za svoj život imaju mnogo utjecaja na odvijanje šumskog gospodarstva. Vrlo često toliko isprepletu elemente makije, da je razvijanje mnogih strukova otežano, a ponekad i nemoguće. One čine makiju u mnogo slučajeva gotovo neprobojnom. Poslije požara, kako smo već ranije napomenuli, kad smo govorili o lazinama, nestaje nekih penjalica (Smilax). ZAKLJUČAK Na staništima otoka Mljeta sačuvana je mediteranska šuma na mnogo mjesta bolje nego ma gdje u našem Mediteranu čineći s jedne strane važne objekte za šumsko gospodarstvo, a s druge interesantne turističke objekte. Šuma se javlja na Mljetu i kao visok a šum a (šuma bora i p i n j a) i kao niska šuma svoje vrsti (makija) od raznih vrsta, među kojima zauzimaju naročito mjesto česmina , oštrika, planika, lovor, veliki vrije s, tršlja, smrdljika, zelenika, lemprika, divlja maslina, rogač, mrča a onda t r n o v k a, k o n o p 1 j i k a, t r i š 1 j i k a pa s m r i j e k, p u- k i n j a i s o m i n a. P 1 u t n j a k dolazi kultiviran, ali u vrlo maloj mjeri. Koristi od šuma u Mediteranu uopće, a napose na Mljetu nisu malene. Šuma tu daje tehnički materijal za brodogradnju, hranu za stoku, pa materijal za ogrijev i druge potrebe u kućanstvu. Treba naročito istaći, da mnoge vrste što dolaze u našoj mediteranskoj šumi, čine prelaz k poljoprivrednim vrstama. Naročito su u tom pogledu važne p i n j, rogač i maslina. Na taj način šumsko gospodarstvo Mljeta i Mediterana uopće najuže je povezano sa poljoprivredom. Pri uređivanju šumskoga gospodarstva u Mediteranu, napose na Mljetu, treba imati u vidu pored prirodnih osobina staništa i vrsti drveća još i svojinu , gospodarsk e potreb e i turističk e inte rese . 431 |