DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ostale vrste — planika, česmina, zelenika, trišlja, vrije s, rogač, puki nj a, mrča, divlja maslina a onda drač a — ok o 30%. Tu i tamo dolazi divlji pelin, pa smilje i pavit. U borovom pomlatku nalazimo najljepše skupine, koje su nastale na omanjim površinama među starijim strukovima borova. Utjecaj požara na mediteranskim staništima mogli bismo sažeti u ovome: 1. požar ima za posljedicu u svakom slučaju intenzivan pridolazak i utjecaj atmosferilija; SI. 39. Lazin a poslije dvije godine. U blizini stariji borovi strukovi. (Kod Malog Jezera.) Foto: Dr. Baien. 2. pretpostavivši da je panj sačuvan od požara, javljaju se i poslije požara mnogo vrste lišćara sa naročito intenzivnim priraštajem; 3 izvjesne vrste sa požarom iščezavaju ili se barem ne javljaju ni iz daleka onako intenzivno kao prije; 4. prirodno pomlađivanje borovog sjemena »naletom« zna biti na garištima vrlo intenzivno; 5. za prirodno pomlađivanje odnosno pošumljavanje borom, pored ostalih uslova, koje smo napomenuli u poglavlju IV., potrebno je da se ne razviju pregusto grmovi makije sa jakim izbojcima; 6. požar može biti razlogom za prelaz k slabijoj šumi, za prelaz u makiju, ako ne može iz bilo kojeg razloga da dođe do boljih biljnih vrsta, specijalno do bora. Prema tome makija može biti logična poslje429 |