DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 12     <-- 12 -->        PDF

a umjetno pošumljavanje sa stablima niske šume
skopčano je s velikim poteškoćama, u većoj mjeri
dapače nemoguće, dok se pokazalo, da vrsta bora u
našem kršu redovito i svukud uspijeva i ako ga oni,
koji hoće šumu za lazinu, ne trpe. Uostalom šumski
tehnik ima da poda upute strankama u tom pogledu
i ima da nadzire, da naređena pošumljenja budu izvršena.
Radi omogućenja kontrole i osiguranja, da
će dotični nalog biti izvršen, šumski tehnik traži
od svakoga onoga, kome se uopće može iznimno izdati
dozvola za lazinu, da se obveze snositi sve troškove
za izvršenje naređenih mu radnja, a ko bi ih
i kad bi ih zanemario.«


Studiju lazina treba obratiti intenzivnu pažnju.


SI. 38. Lazin a poslije nekoliko mjeseci. (Na putu od Govedara prema Malom Jezeru.)


Foto: Dr. Baleti.


Pored lazina odnono lazinanja neće biti suvišno, ako se osvrnemo,
barem ukratko, i na utjecaj, koji vrši požar na šume ovdje, imajući pred
očima već ranije istaknute momente, kada je bilo riječi o pomlađivanju
bora.


Između Ropa i Govedara, u predjelu Sladin Gradac, na istočnoj
ekspoziciji, i u predjelu Fontana , na južnoj ekspoziciji, bio je jak
požar 1917 godine. I tu nalazimo tipičan primjer za utjecaj požara na
pomlađivanje i za njegove posljedice s obzirom na strukturu buduće
sastojine (Vidi IV. dio).


Na pomenutim je staništima bila borova starija sastojina sa prizemnom
florom od raznih vrsta, koje inače čine makiju, a koje smo već
ranije napominjali. Od požara je bilo pošteđeno dosta borovih strukova,
koji su poslije požara ostali raspoređeni na raznim mjestima po garištu.
Posmatrajući danas čitavu površinu — Sladin Gradac i Fontan
a — vidimo, da je ona vrlo dobro pomlađena prirodnim putem, a
u najvećoj mjeri sa borom, jer bor zauzima oko 70%, a


428