DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Akt Kraljevskog Namjesništva sadrži odredbe upućene kotarskim poglavarstvima — općim upravnim vlastima prvog stepena — u cilju kvalifikovanja učinjenog prekršaja u slučajevima »samovlasno g upotrebljavanja šumskog zemljišta« za lazinanje: 1. Prije svega treba ustanoviti, da je zemljište, na kojem je provedeno lazinanje, prema Zakonu o šumama zaista šumsko uzimajući pri tom za osnovicu šumski katastar, gdje on postoji, a gdje ga nema — uzimajući za podlogu mišljenje nadležnog šumarskog stručnjaka. 2. Klasifikovanje prekršaja treba obaviti prema tome: a) da li se radi o vlastitoj šumi ili b) da li se radi o tuđem šumskom zemljištu. U prvom slučaju mogu nastati tri alternative: Učinilac je tužen, da je samo posjekao drveće i time učinio pripremu za lazinu eventualno je sječu izvršio u doba godine, kad je to zabranjeno; ili je još iskrčio panjeve i žilje i time doveo u opasnost šumsku proizvodnju uopće; ili je pored toga još zapalio i travu i grmlje. U drugom slučaju može da se radi o lazinanju ili na općinskom šumskom zemljištu ili na slobodnom privatnom odnosno kmetskom šumskom zemljištu. Ako se radi o lazini na općinskom zemljištu, treba i tu imati pred očima, da li je učinilac lazine tužen, što je samo posjekao drveće i time učinio pripremu za lazine, eventualno obavio je sječu u doba godine, kad je to zabranjeno; ili je iskrčio panjeve i žilje i time doveo u opasnost šumsku proizvodnju uopće; ili je još zapalio i travu i grmlje — sve analogno onome, što smo kazali za lazine u vlastitoj šumi. Ako se radi o lazinanju na slobodnom privatnom ili kmetskom šumskom zemljištu, treba imati pred očima, da li je vlasnik zemljišta dao nalog za lazinanje ili je učinilac postupio samovlasno, pa prema tome povesti postupak ili protiv jednoga ili protiv obojice. U istome aktu nalazimo gledište Namjesništva — opće upravne vlasti drugoga stepena — o lazinanju t. j . o upotrebljavanju šumskog zemljišta za gojenje buhača. Ono ima u vidu obzire narodnoprivredne i šumsko-priv redne i nastoji izdavanje dozvola za lazinanje ograničiti, a u izvjesnim slučajevima i sasvim obustaviti. Lazinanje se može odobriti samo ondje, gdje će se ponovno pošumljavanje provesti sa sigurnošću. U pomenutom aktu Sreskog Načelstva u Dubrovniku iz 1921 godine nalazimo analogno gledište, što se tiče izdavanja dozvole za lazinanje. Tu se ujedno ističe, da je »stručnjački utvrđeno, kako je pravljenje lazina najunosnija radnja težaku, ali u sebi ima vazda i svagdje sve oznake haranja šume. Radi toga imaju se dozvole izdavati na individualnu molbu samo iznimno i u obzira vrijednim slučajevima uza sve mjere opreznosti i osiguranja šume, u kojoj hoće da se radi.« »Poglavarstvo je po zakonu dužno, da od onoga, komu izda dozvolu za radnju, zahtijeva i da mu naredi novo pošumljavanje.« »Ne može se imati ništa protiv toga, da vlasnik uzgoji vrst stabala i šume, koja mu se sviđa, ali je praksa pokazala, da vlasnici od toga ništa ne rade, 427 |