DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1935 str. 10 <-- 10 --> PDF |
danas skupa kultura, koja se može dobro odgojitina malim obradivim površinama, zaslužuje u svakom pogledu prvoklasnu pažnju. Pri razmatranju pitanja proizvodnje buhača na lazinama treba još uvažiti i to, da je s tim radom, kako rekosmo, potpomognuta i »p i t om a gora« , jer poslije lazina redovito iščezne s o m i n a. Osim toga iščezavaju i povijuše, naročito t e t i v i k a, koje smetaju razvijanju korisnih vrsta, a prije svega razvijanju česmine i planike. Detaljnije proučavanje ovoga pitanja unijeće više svjetlosti u život mediteranske šume. Posmatrajući pitanje lazina sa čisto šumsko-gospodarskog gledišta interesuje nas prije svega osiguranje potrajnosti proizvodn j e. Iza opažanja, koje smo napomenuli, razabiremo, da se poslije požara dobro podižu elementi makije, a naročito vrste, koje su i sa ekonomskog gledišta važne. Prema tome bi pitanje proizvodne potrajnosti, gdje je lazina učinjena na makiji, bilo redovito osigurano. Na mediteranskim je staništima, ako nisu strmine suviše velike i ako je stanište bilo pod lišćarima, vrlo interesantna igra sa vatrom, jer poslije požara dolazi redovito intenzivnija vegetacija, nego što je bila ranija, koja nije po broju vrsta obilnija, ali je svakako bujnija po razvijanju biljne zajednice uopće. Međutim i nove vrste mogu da dođu u novu makiju — primjerice bor, ako su sjemenjaci u blizini lazina. Kako je Iazinanje povezano sa povećanjem prihoda, ne treba odbijati a priori Iazinanje na šumskim terenima. Ali pri tom treba uvažiti izvjesne momente, koji duboko zasijecaju u šumsko gospodarstvo: Požar je ovdje vrlo opasan, jer je zemljište isprepleteno žiljem, koje je kod izvjesnih vrsta puno smole, pa najmanji vjetar može da raširi požar onamo, gdje nije bio poželjan; osim toga treba imati pred očima i konfiguraciju terena, naročito u momentu kad je zemljište sasvim ogoljeno. Prema tome možemo kazati, da je djelovanje vode i insolacije na ogoljenim strminama poslije lazinanja veoma opasno, a da je i velika opasnost od požara, koja prijeti susjednim površinama, kada se zbog uzgajanja buhača spaljuju ogranci i uopće zaostali organski materijal na sječini. Uzimajući u ocjenu sve pomenute momente — nastoje opće upravne vlasti, da se zbog osiguravanja šume svede Iazinanje na što manju mjeru i da se naročito sačuvaju borove sastavine, koje su se posljednih godina podigle, a koje su bez obzira na starost mnogo izložene stradanju zbog kulture buhača. Neće biti, nadamo se, bez interesa, ako o pitanju lazinanja iznesemo neke podatke, koji nam pokazuju, kako opće upravne vlasti obraćaju tomu pitanju veliku pažnju. Ovo je utoliko interesantnije, što je baš na otoku Mljetu Iazinanje vrlo često, naročito na privatnom zemljištu. Imajući pred očima štete, koje mogu uslijediti zbog lazina na šumskom zemljištu, nastojale su opće upravne vlasti, da prije svega pritegnu na traženje dozvole sve, koji žele da čine lazine, a onda da prema prilikama i ograniče davanje dozvola što više. Interesantan je akt bivšeg Kralj. Namjesništva u Zadru od 7. X. 1916 broj V.—647/916 kao i akt Sreskog Načelstva u Dubrovniku broj 11.532/921. (37 i 38) 426 |