DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Noviji radovi na uređivanju šuma imaju karakter uprošćavanja,
jasnoće i prilagođeni su potpuno specifičnim i opštim prilikama našeg
vremena.


Na gornjoj slici (2) predstavljena je pregledna karta jedne šume od
oko 2.000 ha površine, izrađena u razmeri 1 : 10.000 na osnovu geodetskog
premera, a umanjena za publikaciju 10 puta.


Résumé. Dans la Serbie, il y a, aujourd´hui encore, un pourcentage extremement
réduit des forets aménagées. L´auteur explique dans laquelle voie, pendant lequel
temps et au moyens des quelles dépenses on pourrait aménager toutes ces forets.


SAOPĆENJA


POVRŠINE ŠUMA JUŽNE SRBIJE.


Preglednost i razumevanje mnogih stvari i ljudske delatnosti dobija se tek
putem jedne dobre statistike. Iz podataka statistike mogu se viideti uslovi razvoja i
kako pojedini uzroci i uticaji deluju. Tu se mogu prooenjivati štetne i korisne delatnosti
i na osnovi toga zaključivati, šta treba dalje raditi. Statistika je mnogo važnija,
nego što bi to mnogi u prvi mah mislili. Naročito kod nas u šumarstvu. Na žalost mi
još nemamo dobro uređenu i dobro sređenu statistiku. Nije najglavnije sakupljati i
sređivati podatke. Mnogo je važnije znati, šta treba da se sakupi i sredi prema našim
šumarskim potrebama i problemima sadašnjim i budućim. No to je pitanje za sebe i
nije svrha ovoga članka. Ovdje mi je namera, da iznesem nešto statističkih podataka


o
šumama Južne Srbije, koliko sam te podatke mogao sakupiti.
U sledećim podacima prvi broj označava površinu sreza, drugi površinu šume u
srezu, a treći procenat pošumljenosti. Sve površine označene su u hektarima, te se
ovi neće označavati kod svakoga broja.
Strumički srez: 77.575; 34.429; 44,4%; jela (Abies pectinata) 64; crni bor (Pinus
nigra) 60; smreka (Iuniperus oxycedrus) 1228; hrast (Quercus) 19.354; bukva (Fagus
silvatica) 6221; grab (Carpinus orientaKs) 6047; jasen (Fraxinus ornus) 224; lipa (Tilia)
131; pitomi kesten (Castanea vesca) 110G.
Negotinski srez: 80.173; 41.588; 51,9%; crni bor 89; smreka 2405; hrast 31.107;
prnar 199; bukva 1070; grab 6052; jasen 74; platan (Platanus orientalis) 30; Acer obtusatum
i monspessulanum 17; vrbe IO; grip 437; zelenika (Buxus sempervirens) 41;
čalija (Paliurus aculeatus) 57.
Dojranski srez: 39.844; 27.708; 69,5%; smreka 1771; hrast 16.407; bukva 60;
grab 7374; jasen 183; prnar (Quercus ooccifera) 1576; grip (Phyllirea latifolia) 337;
Devđelijski srez: 60.364; 34.018; 56,3%; jela 60; crni bor 65; smreka 1401; hrast
15.240; prnar 4884; bukva 6735; grab 4589; jasen 120; lipa 60; breza (Betula alba) 1)25 ;
platan 55; grip 634; čalija 50.
Maleški srez: 76.133; 30.611; 47,1%; crni bor 1881; beli bor 2100; hrast 16.069;
bukva 15.651; jasen 42; jasika (Populus tremula) 172; leska (Gorylus avellana) 96.
Carevoselskii srez: 44.132; 24.596; 57,7%; crni bor 411; hrast 20.108; bukva
3669; grab 408.
Kočanski srez: 82.223; 34.645; 42.1%; crni bor 183; smreka 959; hrast 17.746;
bukva 14.690; grab 1067.


379




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Padoviški srez: 69.041; 36.684; 53,1%; crni bor 76; smreka 2522; hrast 23.063;
bukva 6428; grab 4032; jasen 11; jasika 479; breza´ 73.
Štipski srez: 38.835; 4844; 12,5%; smreka 135; hrast 3425; bukva 795; grab 458:


vrbe 26; čalija 5.
Ovčepoljskl srez: 77.538; 1014; 1,3%; hrast 1013; grab 1.
Kavadarski srez: 123.588; 45.453; 36,8%; jela 1O0I7; crni bor 3207; beli bor


1921; smreka ´3125; foja gorkljiva (divlja) i plitoma (Iuniperus excelsa i foetidissima)
170; hrast 22.010; makedonski hrast (Quercus macedonica) 130; bukva 10.938; grab
2984; crnograbić (Ostrya carpinifolia) 35; jasen 9; jasika 377; Acer obtusatum i monspessulanum
35; leska 85; čalija 420.


Pnlepski srez: 139.139; 27.993; 20,5%; crni bor 1732; beli bor 393; smreka 405;
hrast 21.328; makedonski hrast 27; bukva 3212; grab 790; jasen 19; leska 87.
Morihorski srez: 85.857; 15.949; 18,6%; jela 615; crm bor 2067; beli bor 3377;
molika (Pinus peuce) 64; hrast 6189; bukva 2399; grab 37; jasika 756; leska 45.
Bitoljski srez: 78.101; 19.567; 25,06%; jela 08; molika 694; hrast 12.460; bukva
6C02; grab 126; leska 257.
Kruševski srez: 62.870; 23.577; 37,3%; hrast 19.254; bukva 4146; grab 154;
leska 23.


Prespanski srez: 57.206; 30.761; 53,4%; jela 103; foja gorkljiva i pitoma 388;
hrast 21.729; makedonski hrast 55; bukva 8289; grab 76; jaisen 38; Acer obtusatum i
nmnspessulanum 10; crna jova (Alnus glutinosa) 73.


Ohridski srez: 73.073; 46.742; 61,4%; jela 67; hrast 33.250; bukva 13.321; grab
90; pitomi kesten 14.
Struški srez: 48.004; 20.932; 43,6%; hrast 13.419; bukva 6877; grab 166; pitomi
kesten 460; jasen 10.
Debarski srez: 36.330; 11.401; 31,4%; smreka (Juniperus oxycedrus i communis)
315; hrast 6391; bukva 4174; grab 515; leska 6.


Galički srez: 48.653; 20.532; 42,2%; smrča 128; jela 1004; smreka 10; somina
(Juniperus sabina) 24; hrast 3694; bukva 14.978; grab 456; crnograbić 41; olitomi
kesten 3; breza 30; Acer obtusatum i monspessulanum 164.


Kičevački srez: 70.119; 48.289; 68,9%; hrast 33.341; bukva 14.828; grab 114;
pitomi kesten 6.


Porečki srez: 90.576; 63.179; 69,8%; crni bor 5323; smreka 126; hrast 41.156;
makedonski hrast 252; bukva 12.510; grab 1187; pitomi kesten 13; jasen 1193; Acer
obtusatum i monspessulanum 906; zelenika 450; čalija 63.


Veleški srez: 133.468; 22.867; 17,1%; krđvulj (Pinus mughus) 100; hrast 13.808;
bukva 7805; grab 777; jasen 124; jasika 108; zelenika 28; čalija´ 117.
Žegligovski srez: 122.029; 17.708; 14,5%; smreka 2; hrast 9202; bukva 6442;


grab 2017; vrbe 14; čalija 31.
Kratovskf srez: 50.460; 14.454; 28,6%; hrast 6887; bukva 6810; grab 756; leska 1.
Krivopalanački srez: 96.058; 24.702; 25,7%; hrast 5880; bukva 18.725; grab 60;


jasika 25; breza 9; klen (Acer campestre) 1; grog 2.
Preševski srez: 72.201; 20.126; 27,9%; hrast 15.225; bukva 3732; grab 1053;
lipa 10; leska 106.


Skopski srez: 169.831; 48.311; 28,4%; jela 43; crni bor 275; knivulj 106; smreka
150; hrast 20.380; bukva 20.957; grab 3521; crnograbić 115; pitomi kesten 124; jasen
1202; jasika 21; Acer obtusatum i monspessulanum 1(22; leska 11; zelenika 975;
čalija 309.


Kačamčki srez: 29.137; 15.571; 53,4%; hrast 11.419; bukva 3469; grab 680;
klen 3.
Gnjilanski srez: 157.425; 90.327; 57,4%; hrast 71.106; bukva 18.134; grab 1041;
leska 36; dren 10.


380




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Oračanički srez: 83.237; 30.912; 37,1%; hrast 129.123; bukva 1299; grab 453;
leska 37.
Lapski srez: 58.943; 40.062; 68,0%; smreka 18; hrast 28.884; bukva1 10.881; grab
263; breza 6.


Vučitrnski srez: 46.443; 19.253; 41.5%; smreka 41; hrast 12.344; bukva 6093;
grab 529; planinski javor (Acer pseudoplatanus) 6; brest (Ulmus) 12; leska 223;
mečja leska 5.


Dreničmi srez: 49.652; 28.563; 57.5%; hrast 27.6216; bukva 883; grab 54.


Nerodimski srez: 58.175; 29.482; 50,6%; munika (Pinus leucodermis) 56; krivulj
47; hrast 14.536; bukva 13.761; grab 239; jasen 88; Acer obtusatum i monspessulanurn
42; leska 713.


Donjopološki srez: 123.694; 36.810; 29,8%; smrča 215; jela 88; crni bor 507;
bell bor 7; smreka 237; hrast 16.933; makedonski hrast 352; bukva 10.447; grab 3688;
pitomi kesten 1204; jasen 1133; Acer obtusatum i monspessulanurn 714; leska 30;
zelenika 1067; čalija 138; ljiljak (Syringa vulgaris) 50.


Gornjopološki srez: 59.235; 07.048; 45,7%; jela 53; hrast 12.936; bukva 14.022;
pitomi kesten 37.
Gorski srez: 43,728; 3215; 7,1%; jela 110; munika 970; smreka 207; hrast 365;
bukva 1295; jasika 28; crna jova 9; leska 231.


Šarplaninski srez: 71.997; 30.840; 42,8%; smrča 66; jela 262; molika 29; munika
681; krivulj 255; smreka 300; hrast 16.602; bukva 10.691; grab 838; jasen 687; breza
15; Acer obtusatum i monspessulanurn 01; žešljika (Acer tataricum) 55; leska 338.


Podgorski srez: 33.043; 16,539; 50,0%; jela 33; toast 11.435; bukva 4611;


grab 460.


Podrimski srez: 78.264; 31.824; 40,6%; smreka 168; hrast 30.893; bukva 632;


grab 131.


Dakovički srez: 68.494; 37.716; 55,1%; smrča 2333; crni bor 10; molika 1486;


krivuli 11; smreka 48; hrast 27.542; bukva 5404; grab 192; pitomi kesten 677; leska 13.


Pećski srez: 74.634; 39.055; 51,8%; smrča 12.645; crni bor 454; beli bor 59;


molika 709; munika 168; krivulj 1242; smreka 159; hrast 16.7|29; bukva 5109; grab


849; pitomi kesten 457; žešljika 48; leska 427.


Istočki srez: 48.058; 29.046; 60,4%; smrča 2369; jela 30; munika 144; krivulj


714; smreka 57; hrast 17.640; bukva 6236; grab 1473; žešljika 383.


Mitrovački srez: 66.321; 39.232; 59,1%; smrča 6005; beli bor 29; smreka 28;


hrast 126.918; bukva 11.235; grab 337; breza 43; leska 37.


Deževski srez: 105.943; 44.267; 41.8%; crni bor 324; smreka 28; hrast 32.687;


bukva 11.197; grab 15; breza 9; leska 7.


Sjenički srez: 115.906; 19.551; 16,9%; smrča 3039; jela 328; crni bor 1063;


beli bor 310; smreka 47; hrast 4566; bukva 5968; grab 229; jäsika 189; breza 491;


bela jova (Alnus incana) 97; leska 3224.


Štav´ički srez: 76.970; 33.958; 44,2%; smrča 5782; jela 684; molika 30; krivulj


69; hrast 10.947; bukva 12.677; grab 312; jasen 40; jasika 155; breza 755; leska 507.


Beranski srez: 87.475; 48.975; 56,0%; smrča 19.049; jela 1576; crni bor 312;


beli bor 114; molika 206; krivulj 526; hrast 7299; bukva 16.110; grab 931; jasen 43;


jasika 481; breza 1764; bela jova 62; vrbe 31; iva 1; leska 493; dren 7.


Andrijevički srez: 39.203; 17.236; 44,0%; smrča 3474; jela 428; crni bor 413;


molika 45; hrast 420; bukva 11.818; grab 35; breza 36; vrbe 100; leska 467.


Bjelopoljski srez: 81.792; 50.935; 62,0%; smrča 8761; jela 522; crni bor 444;


molika 8; smreka 80; hrast 16.964; bukva 19.445; grab 1599; jasen 308; jasika 413;


breza 1588; bela jova 150; leska 653.


381




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Mileševski srez: 62.681; 33.661; 53,5%; smrča 4187; jela 135; crni bor 1038;
beli bor 216; smreka 8; hrast 15.315; bukva 10.933; grab 1037; pitomi kesten 1; breza
724; leska 67.


Novovaroški srez: 47.214; 17.942; 38,0%; smrča 5962; jela 162; crni bor 1810;
beli bor 83; smreka 6; hrast 4266; bukva 4338; grab 119; jasen 20; jasika 135; breza
802; bela jova 8; leska 239.


Pribojski srez: 62.997; 36.013; 57,1%; smrča 2447; jela 36; crni bor 2388;
hrast 19.854; bukva 9952; grab 375; jasika 44; breza 917.


Plevaljski srez: 141.284; 56.016; 39,7%; smrča 19.987; jela 589; crni bor 5137;
beli bor 126; krivulj 300; smreka 16; hrast 16.821; bukva 7057; grab 973; jasen 486;
jasika 252; breza 2457; leska 1815.


Dakle ima svega 1,701.719 hektara šume u Južnoj Srbiji. To čini 40,7% celokupne
površine, koja iznosi 4,178.364 hektara. Od ove površine dolazi na:


smrču 91.019 hek., 5.35% brezu 9.844 hek., 0.58%
jelu
crni bor
8.027
29.269
i »
»
0.47%
1.72%
platan
pl. javor
84
6
»
»
beli bor 8.735 » 0.54% klen 4 i »
moliiku 3.271 ?> 0.19%
muniku 2.019 » 0.12% 2.031 » 0.12%
krivulj 3.370 » 0.20% žešljiku 486 i » 0.03%
smreku 15.002 » 0.89% brest 12 »
foju 558 » 0.03% belu jovu 317 » 0,02%
so min u 24 ;» crnu jovu 80 »
hrast 973.295 » 57.18% vrbe 181 » 0.01%
makedonski hrast 816 » 0.05% ivu 1 »
prnar
bukvu
6.659
455.161
»
»
0.39%
26.74%
dren
lesku
17
10.274
»
» 0.60%
grab 61.759 » 3.63% mečju lesku 5 »
crnograbić 191 » 0.04% zeleniku 2.561 1» 0.15%
pitomi kesten 4.096 » 0.24% grip 1.408 » 0.08%
jasen 6.056 1 » 0.36% glog 2 »
jasiku 3.636 >? 0.21% čaliju 1.190 » 0.07%
lipu 201 » 0.01% ljiljak 50 »


Podaci o površini srezova navedeni su po katastrskom prtmeru granica katastarskih
opština. Površine šuma su dobivene planimetriranjem na šumskim
kartama razmere 1 : 100.000 izdanja Ministarstva šuma i rudnika. Ove karte pravljene
su prema vojničkim kartama iste razmere najnovijeg izdanja Vbjnogeografskog instituta.
Kako su u tim kartama šume ucrtane, i to tačno, i kako je ta površina služila
kao podloga za izradu šumskih karata, to se može zaključiti, da je celokupna površina
šuma tačna u sasvim zadovoljavajućoj meri. Izvesna pomeranja mogu biti unutar
ove površine kod pojedinih vrsta drveta. To je neizbežno, jer je veoma teško izdvojiti
jednu vrstu drveta od druge, kada one postepeno prelaze jedna u drugu ili su izmešane
potpuno. Naročito je to neizbežno . jednom ovako još neuređenom stanju, u
kakvom su naše šume u ovome kraju. Ni posle provedenoga katastra nećemo ovo
tačno znati. Tek posle potpunog uređenja svih šuma može se o nekoj velikoj tačnosti
govoriti, što će zavisiti o tačnosti i samoga uređenja. To je pak budućnost, možda daleka
budućnost.


Od Andrijevičkoga sreza uzeta je samo ona površina, koja spada u Južnu
Srbiju, dakle deo koji je do 1912 godine bio pod Turcima.


Dragoljub S. Petrovlć.


382