DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Noviji radovi na uređivanju šuma imaju karakter uprošćavanja, jasnoće i prilagođeni su potpuno specifičnim i opštim prilikama našeg vremena. Na gornjoj slici (2) predstavljena je pregledna karta jedne šume od oko 2.000 ha površine, izrađena u razmeri 1 : 10.000 na osnovu geodetskog premera, a umanjena za publikaciju 10 puta. Résumé. Dans la Serbie, il y a, aujourd´hui encore, un pourcentage extremement réduit des forets aménagées. L´auteur explique dans laquelle voie, pendant lequel temps et au moyens des quelles dépenses on pourrait aménager toutes ces forets. SAOPĆENJA POVRŠINE ŠUMA JUŽNE SRBIJE. Preglednost i razumevanje mnogih stvari i ljudske delatnosti dobija se tek putem jedne dobre statistike. Iz podataka statistike mogu se viideti uslovi razvoja i kako pojedini uzroci i uticaji deluju. Tu se mogu prooenjivati štetne i korisne delatnosti i na osnovi toga zaključivati, šta treba dalje raditi. Statistika je mnogo važnija, nego što bi to mnogi u prvi mah mislili. Naročito kod nas u šumarstvu. Na žalost mi još nemamo dobro uređenu i dobro sređenu statistiku. Nije najglavnije sakupljati i sređivati podatke. Mnogo je važnije znati, šta treba da se sakupi i sredi prema našim šumarskim potrebama i problemima sadašnjim i budućim. No to je pitanje za sebe i nije svrha ovoga članka. Ovdje mi je namera, da iznesem nešto statističkih podataka o šumama Južne Srbije, koliko sam te podatke mogao sakupiti. U sledećim podacima prvi broj označava površinu sreza, drugi površinu šume u srezu, a treći procenat pošumljenosti. Sve površine označene su u hektarima, te se ovi neće označavati kod svakoga broja. Strumički srez: 77.575; 34.429; 44,4%; jela (Abies pectinata) 64; crni bor (Pinus nigra) 60; smreka (Iuniperus oxycedrus) 1228; hrast (Quercus) 19.354; bukva (Fagus silvatica) 6221; grab (Carpinus orientaKs) 6047; jasen (Fraxinus ornus) 224; lipa (Tilia) 131; pitomi kesten (Castanea vesca) 110G. Negotinski srez: 80.173; 41.588; 51,9%; crni bor 89; smreka 2405; hrast 31.107; prnar 199; bukva 1070; grab 6052; jasen 74; platan (Platanus orientalis) 30; Acer obtusatum i monspessulanum 17; vrbe IO; grip 437; zelenika (Buxus sempervirens) 41; čalija (Paliurus aculeatus) 57. Dojranski srez: 39.844; 27.708; 69,5%; smreka 1771; hrast 16.407; bukva 60; grab 7374; jasen 183; prnar (Quercus ooccifera) 1576; grip (Phyllirea latifolia) 337; Devđelijski srez: 60.364; 34.018; 56,3%; jela 60; crni bor 65; smreka 1401; hrast 15.240; prnar 4884; bukva 6735; grab 4589; jasen 120; lipa 60; breza (Betula alba) 1)25 ; platan 55; grip 634; čalija 50. Maleški srez: 76.133; 30.611; 47,1%; crni bor 1881; beli bor 2100; hrast 16.069; bukva 15.651; jasen 42; jasika (Populus tremula) 172; leska (Gorylus avellana) 96. Carevoselskii srez: 44.132; 24.596; 57,7%; crni bor 411; hrast 20.108; bukva 3669; grab 408. Kočanski srez: 82.223; 34.645; 42.1%; crni bor 183; smreka 959; hrast 17.746; bukva 14.690; grab 1067. 379 |