DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
biti završen u roku od 2 godine. Ovo bi naravno bilo uslovljeno dobrom i preciznom organizacijom rada bez nepotrebnih otezanja i suvišnih detaljisanja. Finansijske smetnje mogle bi uticati, da se ovaj rad sprovodi postepeno prema raspoloživim novčanim sretstvima, ali sa jasno određenim smerom. Prcmer državnih šuma na terenu morao bi se vršiti sa teodolitom, i to snimanjem graničnog poligona i najvažnijih prirodnih međa, kao što su glavni grebeni, veći potoci, putevi i t. d. Posle toga dao bi se u najkraćim potezima opis dotične šume. U ovome opisu iznelo bi se opšte stanje šume, vrste drveća zastupljenih u njoj i karakteristika terena, bez svih ostalih suvišnosti, koje u ovakvom slučaju ne mogu imati prvenstvenu važnost. Intenzitet ovakvoga rada na snimanju šuma bio bi izražen sledećom analizom rada: 1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je: a) Inženjerskih nadnica 0.30 b) Pisarskih nadnica 0.30 c) Figurantskih nadnica 0.60 2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih međa u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je: a) Inženjerskih nadnica 0.40 b) Pisarskih nadnica 0.40 c) Figurantskih nadnica 0.80 3). ´Za opisivanje najvažnijih podataka za šumu u dijagonalnom preseku od 1 km. dužine potrebno je: a) Inženjerskih dnevnica 0.10 b) Figurantskih dnevnica 0.10 Ove vrednosti prilikom radova na strmijim terenima povećavale bi se procentualno za 20 do 60%. Prilikom izrade predračuna troškova za ovakve radove bile bi merodavne karte u razmeri 1 : 100.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta, prema kojima bi se moglo ustanoviti sve potrebne dužine u pojedinim šumama, koje bi došle u obzir za geodetsko snimanje. Ovakav jedan predračun bio bi moguć uz postupak izložen u sledećem primeru: Na jednoj sekciji vojno-geografske karte razmere 1 : 100.000 može se konstatovati izvestan kompleks državne šume zvane »Bukovik«. Merenjem na sekciji ustanovi se dužina graničnog poligona i dužine onih karakterističnih međa, koje ulaze u obzir za premer. Na taj način može se ustanoviti, koliko će vremena biti potrebno za snimanje odnosnog kompleksa, pa prema tome i trošak za isti rad. Razumljivo je ipak, da ovakav predračun ne bi mogao biti apsolutno tačan, nego bi se posle već izvršenog premera pokazala izvesna otstupanja, ali bi ovakav predračun bio nesumnjivo jedino merodavan pri ocenjivanju mogućnosti za kapacitet rada. Prema slici 1). imamo kompleks šume ucrtan u razmeri 1 : 100.000, iz koje možemo merenjem ustanoviti, da je granični poligon ovoga kompleksa oko 11 km. Ako procenimo dužinu glavnijih unutrašnjih prirodnih međa sa 6 km., onda možemo dobiti približnu analizu rada, potrebnog za terenski premer ovoga šumskog kompleksa. 375 |