DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 23     <-- 23 -->        PDF

biti završen u roku od 2 godine. Ovo bi naravno bilo uslovljeno dobrom
i preciznom organizacijom rada bez nepotrebnih otezanja i suvišnih detaljisanja.


Finansijske smetnje mogle bi uticati, da se ovaj rad sprovodi postepeno
prema raspoloživim novčanim sretstvima, ali sa jasno određenim
smerom.


Prcmer državnih šuma na terenu morao bi se vršiti sa teodolitom,
i to snimanjem graničnog poligona i najvažnijih prirodnih međa, kao što
su glavni grebeni, veći potoci, putevi i t. d. Posle toga dao bi se u najkraćim
potezima opis dotične šume. U ovome opisu iznelo bi se opšte
stanje šume, vrste drveća zastupljenih u njoj i karakteristika terena, bez
svih ostalih suvišnosti, koje u ovakvom slučaju ne mogu imati prvenstvenu
važnost. Intenzitet ovakvoga rada na snimanju šuma bio bi izražen
sledećom analizom rada:


1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u ravnome
terenu, na dužini od 1 km., potrebno je:


a) Inženjerskih nadnica 0.30


b) Pisarskih nadnica 0.30


c) Figurantskih nadnica 0.60


2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih međa
u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je:


a) Inženjerskih nadnica 0.40


b) Pisarskih nadnica 0.40


c) Figurantskih nadnica 0.80


3). ´Za opisivanje najvažnijih podataka za šumu u dijagonalnom
preseku od 1 km. dužine potrebno je:
a) Inženjerskih dnevnica 0.10
b) Figurantskih dnevnica 0.10


Ove vrednosti prilikom radova na strmijim terenima povećavale bi
se procentualno za 20 do 60%.


Prilikom izrade predračuna troškova za ovakve radove bile bi merodavne
karte u razmeri 1 : 100.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta,
prema kojima bi se moglo ustanoviti sve potrebne dužine u pojedinim
šumama, koje bi došle u obzir za geodetsko snimanje. Ovakav jedan
predračun bio bi moguć uz postupak izložen u sledećem primeru:


Na jednoj sekciji vojno-geografske karte razmere 1 : 100.000 može
se konstatovati izvestan kompleks državne šume zvane »Bukovik«. Merenjem
na sekciji ustanovi se dužina graničnog poligona i dužine onih
karakterističnih međa, koje ulaze u obzir za premer. Na taj način može
se ustanoviti, koliko će vremena biti potrebno za snimanje odnosnog
kompleksa, pa prema tome i trošak za isti rad. Razumljivo je ipak, da
ovakav predračun ne bi mogao biti apsolutno tačan, nego bi se posle već
izvršenog premera pokazala izvesna otstupanja, ali bi ovakav predračun
bio nesumnjivo jedino merodavan pri ocenjivanju mogućnosti za kapacitet
rada.


Prema slici 1). imamo kompleks šume ucrtan u razmeri 1 : 100.000,
iz koje možemo merenjem ustanoviti, da je granični poligon ovoga kompleksa
oko 11 km. Ako procenimo dužinu glavnijih unutrašnjih prirodnih
međa sa 6 km., onda možemo dobiti približnu analizu rada, potrebnog
za terenski premer ovoga šumskog kompleksa.


375