DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Zreli plodovi imaju 4—9 mm u promjeru, rijetko kada više, crvenotamni
su i sjajni.


Somina je vrsta, koja dolazi u zimzelenoj zoni, poglavito uz more.
Srčevina joj je crvenkasta i nema ugodan miris. Može da posluži za
izradu olovaka, a onda i za rezbariju raznih malih predmeta. Daje drvo
za ogrjev i dobar ugalj.


Treba napomenuti, da ni smrijek ni pukinju ni sominu
ne vole kao ogrijev, jer brzo gori. Kažu, da gori kao »luč« — kao smolasta
borovina.


(Svršiće se — A suivre).


Ing. JOVAN STANIMIROVIĆ (SARAJEVO):


UREĐIVANJE ŠUMA U SRBIJANSKOM DELU
NAŠE DRŽAVE


(AMÉNAGEMENT DES FORETS DANS LA PARTIE SERBE
DE NOTRE ÉTAT)


Državne šume na teritoriji predratne Srbije nisu mogle ni do danas
postići onaj nivo, kakav bi se mogao očekivati, a u poređenju sa državnim
šumama u drugim delovima naše države one predstavljaju znatnu
zaostalost, koja se ipak ne može ozbiljno opravdati.


Ove šume u Srbiji imaju izvesnih karakteristika, koje su postale pod
uticajem raznih opštih i lokalnih momenata, specifičnih za predratnu
Srbiju. Šumarski državni aparat u predratnoj Srbiji nije našao onu pravu
osnovu, koja bi dala pogodan pravac za valjano funkcionisanje jedne tako
delikatne privredne grane, kao što je šumarstvo. Pod takvim okolnostima
šumarstvo u Srbiji razvijalo se u sasvim nepovoljnom pravcu i došlo do
takvih tradicija, koje su predstavljale ozbiljnu smetnju za unapređenje
šumarstva.


Jedna je takva smetnja za unapređenje srbijanskih šuma njihova
tehnička neuređenost. Rad na ograničenju državnih šuma proteže se već
četiri decenija i izgleda da neće tako brzo doći u svoju završnu fazu. Katastarski
premer isto tako sprovodi se dosta sporo i sa beskonačnim
smetnjama i prekidanjima. U ovim dakle faktima treba potražiti razlog
za činjenicu da danas u Srbiji ogromna većina državnih šuma nema nikakvih
pouzdanih karata, premera, uređajnih elaborata i ostalih najelementarnijih
podataka, prema kojima i sa kojima bi se moglo krenuti napred.
Sve ovo morali bi imati već na raspoloženju, pa i bez definitivnog
ograničenja državnih šuma i bez katastarskog premera.


373




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ostvarenje ove mogućnosti moralo bi doći i iz razloga, što danas
raspolažemo sa dovoljnim brojem stručnog osoblja za ovaj posao. Već
10 godina sa naših universiteta izlazi oko 50 šumarskih inženjera godišnje,
pa sa takvom stručnom snagom moglo bi se uistinu mnogo postići. Aka
posmatramo stanje uređivanja državnih šuma u Srbiji, onda ćemo opaziti,
da su se sa pridošlim šumarskim inženjerima popunjavale šumske uprave,
koje su do tada bile pod stručnom upravom šumara sa nedovoljnom stručnom
i školskom spremom. Dolazak diplomiranih inženjera na takve šumske
uprave u mnogo slučajeva nije dao očekivane rezultate. Razlog ovoj
činjenici leži u glavnom u nasleđivanju ranijih tradicija i pojmova. I sada
se možemo iskreno upitati, da li bi bilo možda bolje, da su ovi mladi inženjeri
bili upotrebljeni u prvom redu za radove na jednom planskom
uređivanju tih šuma u Srbiji. Izgleda po svima znacima, da je tu učinjena
greška, jer je više nego jasno, da bi sa takvim radom sve državne
šume u Srbiji imale najelementarnije uređajne podatke, solidno prikupljene.


Dosadašnji rad na ograničavanju državnih šuma u Srbiji neka se
sprovodi i dalje svojim tokom, kako to već zahteva delikatnost ovoga
posla, ali postoje i državne šume, koje su u pogledu vlasništva nesumnjivo
neosporne. U takvim šumama premer u cilju uređivanja mogao je biti
već uveliko završen.


Ministarstvo šuma i rudnika propisalo je veoma precizna i opsežna
uputstva za uređivanje državnih šuma i od tada je prošlo već četiri godine,
ali nažalost izgleda da se srbijanske šume neće moći uskoro uređivati
prema tim uputstvima. Za uređivanje ovih šuma potrebna je specijalna
modifikacija, kojom bi se ovakav rad prilagodio okolnostima, onako
kako to zahteva i dopušta opšte stanje svih tih šuma.


Da bi cela stvar bila jasno određena, moramo konstatovati i istaći
sledeće činjenice:


l). Državne šume u Srbiji ne mogu valjda večito ostati u ovakvom
uređajnom stanju, u kome se danas nalaze. Rad na njihovom uređivanju
mora poći bržim tempom. Sa dosadašnjim iskustvom nama će biti potrebno
oko 100 godina da dođemo do solidnog ograničenja i preciznijih
preglednih karata državnih šuma u Srbiji. Ako ne zaboravimo, da u
državi imamo dva šumarska fakulteta, onda nam je jasno, da ovakav
rad ne predstavlja nikakav progres, već nešto sasvim suprotno.


2). Rad na uređivanju državnih šuma u Srbiji mora se sprovoditi
sistematski i sa povoljno izraženim planom. Ovo dakle zahteva izradu
jednog specijalnog programa za rad, koji bi bio potpuno prilagođen prilikama,
u koliko nam može pokazati dosadašnje iskustvo.


3). Izvršenje ovih radova moralo bi se poveriti mlađim snagama,
jer starijih i iskusnijih stručnjaka za ovakav posao nemamo u toliko
velikom broju.


Ako se dakle sa ovim činjenicama saglasimo, onda možemo pristupiti
razmatranju jedne eventualne organizacije rada, kojim bi se počelo
uređivanje državnih šuma u Srbiji.


Državne šume na teritoriji predratne Srbije spadaju pod nadležnost
triju direkcija, i to u Aleksincu, Čačku i Skoplju sa ukupno 44 šumske
uprave, Ove državne šume zauzimaju površinu od oko 800.000 hektara.
Ako bi se formiralo 45 terenskih sekcija valjano opremljenih u
materijalnom i stručnjačkom smislu, onda bi terenski deo rada mogao´


374




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 23     <-- 23 -->        PDF

biti završen u roku od 2 godine. Ovo bi naravno bilo uslovljeno dobrom
i preciznom organizacijom rada bez nepotrebnih otezanja i suvišnih detaljisanja.


Finansijske smetnje mogle bi uticati, da se ovaj rad sprovodi postepeno
prema raspoloživim novčanim sretstvima, ali sa jasno određenim
smerom.


Prcmer državnih šuma na terenu morao bi se vršiti sa teodolitom,
i to snimanjem graničnog poligona i najvažnijih prirodnih međa, kao što
su glavni grebeni, veći potoci, putevi i t. d. Posle toga dao bi se u najkraćim
potezima opis dotične šume. U ovome opisu iznelo bi se opšte
stanje šume, vrste drveća zastupljenih u njoj i karakteristika terena, bez
svih ostalih suvišnosti, koje u ovakvom slučaju ne mogu imati prvenstvenu
važnost. Intenzitet ovakvoga rada na snimanju šuma bio bi izražen
sledećom analizom rada:


1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u ravnome
terenu, na dužini od 1 km., potrebno je:


a) Inženjerskih nadnica 0.30


b) Pisarskih nadnica 0.30


c) Figurantskih nadnica 0.60


2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih međa
u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je:


a) Inženjerskih nadnica 0.40


b) Pisarskih nadnica 0.40


c) Figurantskih nadnica 0.80


3). ´Za opisivanje najvažnijih podataka za šumu u dijagonalnom
preseku od 1 km. dužine potrebno je:
a) Inženjerskih dnevnica 0.10
b) Figurantskih dnevnica 0.10


Ove vrednosti prilikom radova na strmijim terenima povećavale bi
se procentualno za 20 do 60%.


Prilikom izrade predračuna troškova za ovakve radove bile bi merodavne
karte u razmeri 1 : 100.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta,
prema kojima bi se moglo ustanoviti sve potrebne dužine u pojedinim
šumama, koje bi došle u obzir za geodetsko snimanje. Ovakav jedan
predračun bio bi moguć uz postupak izložen u sledećem primeru:


Na jednoj sekciji vojno-geografske karte razmere 1 : 100.000 može
se konstatovati izvestan kompleks državne šume zvane »Bukovik«. Merenjem
na sekciji ustanovi se dužina graničnog poligona i dužine onih
karakterističnih međa, koje ulaze u obzir za premer. Na taj način može
se ustanoviti, koliko će vremena biti potrebno za snimanje odnosnog
kompleksa, pa prema tome i trošak za isti rad. Razumljivo je ipak, da
ovakav predračun ne bi mogao biti apsolutno tačan, nego bi se posle već
izvršenog premera pokazala izvesna otstupanja, ali bi ovakav predračun
bio nesumnjivo jedino merodavan pri ocenjivanju mogućnosti za kapacitet
rada.


Prema slici 1). imamo kompleks šume ucrtan u razmeri 1 : 100.000,
iz koje možemo merenjem ustanoviti, da je granični poligon ovoga kompleksa
oko 11 km. Ako procenimo dužinu glavnijih unutrašnjih prirodnih
međa sa 6 km., onda možemo dobiti približnu analizu rada, potrebnog
za terenski premer ovoga šumskog kompleksa.


375




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 24     <-- 24 -->        PDF

1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u srednje
strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica:


0.30. d + 0.30. d. s., gde je »d« dužina u km., a »s« koeficijenat,
koji zavisi od strmosti terena, na kome se vrši snimanje. U našem konkretnom
slučaju imamo za »d« vrednost 11. a za »s« uzmemo naprimer
vrednost 0.30 i tada imamo sledeću jednačinu:
W f=> 0.30. 11 + 0.30. d. s = 0.30 . 11 + 0.30 . 11 . 0.30
W = 4.29.


Prema ovome izlazi, da je za snimanje graničnog poligona šume
potrebno 4.29 inženjerskih nadnica.


Za pisarske nadnice kod istoga posla u ovome slučaju biće potrebno
isto toliko t. j . 4.29 nadnica. Za nadnice figuranata dobili bi sledeću
jednačinu :


SI. 1. Razmera 1 : 100.000


W2 = 0.60 . 11 + 0.60. 11. 0.30 = 8.58.
Tako imamo analizu potrebnog rada za premer graničnog poligona:
W = 4.29; Wi = 4.29; W = 8.58. i


Ako za vrednost jedne inženjerske nadnice uzmemo iznos od 80 din.
(W 80), za pisarsku nadnicu 50 din. (Wi = 50), a za figurantsku
20 din. (W2 = 20), onda imamo predračun troškova za premer 1).


W => 4.29 . 80 i= 343.20 Din.


4.29 50 214.50
W-2 = 8.58 20 171.60
Svega 729.30 Din.
5%´ za rekvizit (alat i dr.) 36.46 »


Ukupno . . 765.76 Din.
2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih meda
u srednje strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica:


0.40. d + 0.40. d. s,
gde je »d« dužina u km. = 6, a »s« koeficijenat, koji zavisi od strmosti
terena = 0.30.
376




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Prema tome je
W = 0.40. 6 + 0.40. 6. 0.30
W = 2.40 + 0.72
W = 3.12


Pisarskih nadnica, biće potrebno isto toliko (3.12). Figurantskih


nadnica biće potrebno 6.24. Predračun troškova iznosio bi za premer 2).
W = 2.12 . 80 = 249.60 Din.
W, = 3.12 . 50 == 156.00
W«. — 6.24 . 20 = 124.80


Svega 530.40 Din
za rekvizit (alat i dr.) 26.52 »


Ukupno . . 556.92 Din.


3). Za opisivanje šume pregledom u dijagonalnom pravcu u srednje
strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica:


0.10. d + 0.10. d. s, gde je »d« = 4, a »s« = 0.30
W = 0.40 + 0.12 = 0.52
Figurantskih dnevnica Wi biće potrebno isto toliko (0.52) i sada bi iznosio
predračun troškova za opisivanje šume 3) :


W = 0.52 . 80 = 41.60 Din.
Wt = 0.52 . 20 = 10.40 »
5% za rekvizit ne ulazi u obzir.


Svega . . 52.00 Din.
Prema gornjem iznosili bi celokupni troškovi za premer označenog
kompleksa šume i opis najvažnijih podataka: (765.76 + 556.92 + 52)
Din = 1374.68 ili okruglo Din. 1375.—.
Ovaj predračun izrađen je za kompleks šume, koji je na slici 1
označen i koji iznosi oko 600 hektara, pa se prema tome može izraditi
i generalni predračun za veće površine šuma, koje bi eventualno došle
u obzir za uređajni premer. Ranije je već izneto, da tri direkcije šuma
na teritoriji predratne Srbije imaju pod svojom upravom državne šume
u okrugloj površini od 800.000 ha. Prema tome ako bi se uzeo u obzir
gornji predračun troškova, onda bi sve državne šume u Srbiji mogle do


biti premer na terenu u cilju na j elementarni] eg uređivanja za sumu od:
c 1375 . 800.000 , _„ „_ n.
S = r— = 1,833.333.— Dinara.


600


Vretne, koje bi bilo utrošeno za terenski premer svih ovih šuma,
može se lako izračunati, ako navedenu analizu rada uzmemo kao kompetentno
merilo za površinu svih šuma od 800.000 ha.


Za kompleks šume (koju smo uzeli u račun) od 600 ha potrebno
je vremena (nadnica): 4.29 + 3.12 + 0.52 = 7.93 ili okruglo 8 radnih
dana.


Za sve državne šume u Srbiji bilo bi potrebno:


_, 8 . 800.000 1..,_ ....


I = ... = 10.667 radnih dana.


600


Ako pretpostavimo, da u jednome mesecu imamo samo 20 efektivnih
radnih dana, a ostalih 10 odbijemo na praznike, vremenske nepogode
i terenska pomeranja, onda su nam potrebna 533 meseca.


377




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Ako u jednoj godini samo 6 meseci dolazi u obzir za terenski rad,
onda bi ovaj rad zahtevao vreme od 89 godina, za koje bi ovakav terenski
premer bio završen samo sa jednom terenskom sekcijom, sastavljenom
od jednog inženjera, jednog pisara i dva radnika kao figuranta za premer.
Ako bi bilo ovakvih terenskih sekcija 45, rad na terenu bio bi završen
za 2 godine.


Ako pretpostavimo, da se rad na uređajnom premeru državnih šuma
u Srbiji vrši u okviru i duhu ovih izlaganja, onda imamo pred sobom i
problem stručne snage, koja bi preuzela rad na terenu. Svima nam je
dobro poznato, da se na našim fakultetima predaje niža geodezija kroz
4 .semestra, ali nam je isto tako poznato, da se geodetski terenski rad
nažalost vrlo retko u praksi izvodi, tako da mnogi i mnogi od mlađih


SI. 2. Razmera 1 : 100.000


inženjera imaju vrlo nesigurnu spremu iz geodezije, možda svojom sopstvenom,
a možda i tuđom krivicom. Iz tih razloga bilo bi najbolje skupiti
naše inženjere, koji bi se dobrovoljno iz raznih mesta javili za ovaj
rad, pa takvu grupu pustiti kroz jedan kratki pripremni kurs od samo
10 dana, gde bi se precizno upoznali sa suštinom rada, koji se od njih
zahteva. Na taj bi način u najvećoj meri bila osigurana jednoobraznost
i razumevanje samoga posla. Na taj način državne šume u Srbiji dobile
bi svoje osnovne i pregledne karte solidno opremljene i sa najosnovnijim
potrebnim podacima. One naravno ne bi imale one preciznosti i onih
detalja, koje vidimo na gospodarskim osnovama za hrvatske i slavonske
šume, pa čak i u elaboratima za bivše bosanske prašume. Međutim nas
mora umiriti činjenica, da se kod onih šuma, gde se uređajni radovi
sprovode u novije vreme, primenjuju mnogo jednostavniji i neposredniji
principi, u koliko to današnje prilike zahtevaju.


378




ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Noviji radovi na uređivanju šuma imaju karakter uprošćavanja,
jasnoće i prilagođeni su potpuno specifičnim i opštim prilikama našeg
vremena.


Na gornjoj slici (2) predstavljena je pregledna karta jedne šume od
oko 2.000 ha površine, izrađena u razmeri 1 : 10.000 na osnovu geodetskog
premera, a umanjena za publikaciju 10 puta.


Résumé. Dans la Serbie, il y a, aujourd´hui encore, un pourcentage extremement
réduit des forets aménagées. L´auteur explique dans laquelle voie, pendant lequel
temps et au moyens des quelles dépenses on pourrait aménager toutes ces forets.


SAOPĆENJA


POVRŠINE ŠUMA JUŽNE SRBIJE.


Preglednost i razumevanje mnogih stvari i ljudske delatnosti dobija se tek
putem jedne dobre statistike. Iz podataka statistike mogu se viideti uslovi razvoja i
kako pojedini uzroci i uticaji deluju. Tu se mogu prooenjivati štetne i korisne delatnosti
i na osnovi toga zaključivati, šta treba dalje raditi. Statistika je mnogo važnija,
nego što bi to mnogi u prvi mah mislili. Naročito kod nas u šumarstvu. Na žalost mi
još nemamo dobro uređenu i dobro sređenu statistiku. Nije najglavnije sakupljati i
sređivati podatke. Mnogo je važnije znati, šta treba da se sakupi i sredi prema našim
šumarskim potrebama i problemima sadašnjim i budućim. No to je pitanje za sebe i
nije svrha ovoga članka. Ovdje mi je namera, da iznesem nešto statističkih podataka


o
šumama Južne Srbije, koliko sam te podatke mogao sakupiti.
U sledećim podacima prvi broj označava površinu sreza, drugi površinu šume u
srezu, a treći procenat pošumljenosti. Sve površine označene su u hektarima, te se
ovi neće označavati kod svakoga broja.
Strumički srez: 77.575; 34.429; 44,4%; jela (Abies pectinata) 64; crni bor (Pinus
nigra) 60; smreka (Iuniperus oxycedrus) 1228; hrast (Quercus) 19.354; bukva (Fagus
silvatica) 6221; grab (Carpinus orientaKs) 6047; jasen (Fraxinus ornus) 224; lipa (Tilia)
131; pitomi kesten (Castanea vesca) 110G.
Negotinski srez: 80.173; 41.588; 51,9%; crni bor 89; smreka 2405; hrast 31.107;
prnar 199; bukva 1070; grab 6052; jasen 74; platan (Platanus orientalis) 30; Acer obtusatum
i monspessulanum 17; vrbe IO; grip 437; zelenika (Buxus sempervirens) 41;
čalija (Paliurus aculeatus) 57.
Dojranski srez: 39.844; 27.708; 69,5%; smreka 1771; hrast 16.407; bukva 60;
grab 7374; jasen 183; prnar (Quercus ooccifera) 1576; grip (Phyllirea latifolia) 337;
Devđelijski srez: 60.364; 34.018; 56,3%; jela 60; crni bor 65; smreka 1401; hrast
15.240; prnar 4884; bukva 6735; grab 4589; jasen 120; lipa 60; breza (Betula alba) 1)25 ;
platan 55; grip 634; čalija 50.
Maleški srez: 76.133; 30.611; 47,1%; crni bor 1881; beli bor 2100; hrast 16.069;
bukva 15.651; jasen 42; jasika (Populus tremula) 172; leska (Gorylus avellana) 96.
Carevoselskii srez: 44.132; 24.596; 57,7%; crni bor 411; hrast 20.108; bukva
3669; grab 408.
Kočanski srez: 82.223; 34.645; 42.1%; crni bor 183; smreka 959; hrast 17.746;
bukva 14.690; grab 1067.


379