DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Zreli plodovi imaju 4—9 mm u promjeru, rijetko kada više, crvenotamni su i sjajni. Somina je vrsta, koja dolazi u zimzelenoj zoni, poglavito uz more. Srčevina joj je crvenkasta i nema ugodan miris. Može da posluži za izradu olovaka, a onda i za rezbariju raznih malih predmeta. Daje drvo za ogrjev i dobar ugalj. Treba napomenuti, da ni smrijek ni pukinju ni sominu ne vole kao ogrijev, jer brzo gori. Kažu, da gori kao »luč« — kao smolasta borovina. (Svršiće se — A suivre). Ing. JOVAN STANIMIROVIĆ (SARAJEVO): UREĐIVANJE ŠUMA U SRBIJANSKOM DELU NAŠE DRŽAVE (AMÉNAGEMENT DES FORETS DANS LA PARTIE SERBE DE NOTRE ÉTAT) Državne šume na teritoriji predratne Srbije nisu mogle ni do danas postići onaj nivo, kakav bi se mogao očekivati, a u poređenju sa državnim šumama u drugim delovima naše države one predstavljaju znatnu zaostalost, koja se ipak ne može ozbiljno opravdati. Ove šume u Srbiji imaju izvesnih karakteristika, koje su postale pod uticajem raznih opštih i lokalnih momenata, specifičnih za predratnu Srbiju. Šumarski državni aparat u predratnoj Srbiji nije našao onu pravu osnovu, koja bi dala pogodan pravac za valjano funkcionisanje jedne tako delikatne privredne grane, kao što je šumarstvo. Pod takvim okolnostima šumarstvo u Srbiji razvijalo se u sasvim nepovoljnom pravcu i došlo do takvih tradicija, koje su predstavljale ozbiljnu smetnju za unapređenje šumarstva. Jedna je takva smetnja za unapređenje srbijanskih šuma njihova tehnička neuređenost. Rad na ograničenju državnih šuma proteže se već četiri decenija i izgleda da neće tako brzo doći u svoju završnu fazu. Katastarski premer isto tako sprovodi se dosta sporo i sa beskonačnim smetnjama i prekidanjima. U ovim dakle faktima treba potražiti razlog za činjenicu da danas u Srbiji ogromna većina državnih šuma nema nikakvih pouzdanih karata, premera, uređajnih elaborata i ostalih najelementarnijih podataka, prema kojima i sa kojima bi se moglo krenuti napred. Sve ovo morali bi imati već na raspoloženju, pa i bez definitivnog ograničenja državnih šuma i bez katastarskog premera. 373 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ostvarenje ove mogućnosti moralo bi doći i iz razloga, što danas raspolažemo sa dovoljnim brojem stručnog osoblja za ovaj posao. Već 10 godina sa naših universiteta izlazi oko 50 šumarskih inženjera godišnje, pa sa takvom stručnom snagom moglo bi se uistinu mnogo postići. Aka posmatramo stanje uređivanja državnih šuma u Srbiji, onda ćemo opaziti, da su se sa pridošlim šumarskim inženjerima popunjavale šumske uprave, koje su do tada bile pod stručnom upravom šumara sa nedovoljnom stručnom i školskom spremom. Dolazak diplomiranih inženjera na takve šumske uprave u mnogo slučajeva nije dao očekivane rezultate. Razlog ovoj činjenici leži u glavnom u nasleđivanju ranijih tradicija i pojmova. I sada se možemo iskreno upitati, da li bi bilo možda bolje, da su ovi mladi inženjeri bili upotrebljeni u prvom redu za radove na jednom planskom uređivanju tih šuma u Srbiji. Izgleda po svima znacima, da je tu učinjena greška, jer je više nego jasno, da bi sa takvim radom sve državne šume u Srbiji imale najelementarnije uređajne podatke, solidno prikupljene. Dosadašnji rad na ograničavanju državnih šuma u Srbiji neka se sprovodi i dalje svojim tokom, kako to već zahteva delikatnost ovoga posla, ali postoje i državne šume, koje su u pogledu vlasništva nesumnjivo neosporne. U takvim šumama premer u cilju uređivanja mogao je biti već uveliko završen. Ministarstvo šuma i rudnika propisalo je veoma precizna i opsežna uputstva za uređivanje državnih šuma i od tada je prošlo već četiri godine, ali nažalost izgleda da se srbijanske šume neće moći uskoro uređivati prema tim uputstvima. Za uređivanje ovih šuma potrebna je specijalna modifikacija, kojom bi se ovakav rad prilagodio okolnostima, onako kako to zahteva i dopušta opšte stanje svih tih šuma. Da bi cela stvar bila jasno određena, moramo konstatovati i istaći sledeće činjenice: l). Državne šume u Srbiji ne mogu valjda večito ostati u ovakvom uređajnom stanju, u kome se danas nalaze. Rad na njihovom uređivanju mora poći bržim tempom. Sa dosadašnjim iskustvom nama će biti potrebno oko 100 godina da dođemo do solidnog ograničenja i preciznijih preglednih karata državnih šuma u Srbiji. Ako ne zaboravimo, da u državi imamo dva šumarska fakulteta, onda nam je jasno, da ovakav rad ne predstavlja nikakav progres, već nešto sasvim suprotno. 2). Rad na uređivanju državnih šuma u Srbiji mora se sprovoditi sistematski i sa povoljno izraženim planom. Ovo dakle zahteva izradu jednog specijalnog programa za rad, koji bi bio potpuno prilagođen prilikama, u koliko nam može pokazati dosadašnje iskustvo. 3). Izvršenje ovih radova moralo bi se poveriti mlađim snagama, jer starijih i iskusnijih stručnjaka za ovakav posao nemamo u toliko velikom broju. Ako se dakle sa ovim činjenicama saglasimo, onda možemo pristupiti razmatranju jedne eventualne organizacije rada, kojim bi se počelo uređivanje državnih šuma u Srbiji. Državne šume na teritoriji predratne Srbije spadaju pod nadležnost triju direkcija, i to u Aleksincu, Čačku i Skoplju sa ukupno 44 šumske uprave, Ove državne šume zauzimaju površinu od oko 800.000 hektara. Ako bi se formiralo 45 terenskih sekcija valjano opremljenih u materijalnom i stručnjačkom smislu, onda bi terenski deo rada mogao´ 374 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
biti završen u roku od 2 godine. Ovo bi naravno bilo uslovljeno dobrom i preciznom organizacijom rada bez nepotrebnih otezanja i suvišnih detaljisanja. Finansijske smetnje mogle bi uticati, da se ovaj rad sprovodi postepeno prema raspoloživim novčanim sretstvima, ali sa jasno određenim smerom. Prcmer državnih šuma na terenu morao bi se vršiti sa teodolitom, i to snimanjem graničnog poligona i najvažnijih prirodnih međa, kao što su glavni grebeni, veći potoci, putevi i t. d. Posle toga dao bi se u najkraćim potezima opis dotične šume. U ovome opisu iznelo bi se opšte stanje šume, vrste drveća zastupljenih u njoj i karakteristika terena, bez svih ostalih suvišnosti, koje u ovakvom slučaju ne mogu imati prvenstvenu važnost. Intenzitet ovakvoga rada na snimanju šuma bio bi izražen sledećom analizom rada: 1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je: a) Inženjerskih nadnica 0.30 b) Pisarskih nadnica 0.30 c) Figurantskih nadnica 0.60 2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih međa u ravnome terenu, na dužini od 1 km., potrebno je: a) Inženjerskih nadnica 0.40 b) Pisarskih nadnica 0.40 c) Figurantskih nadnica 0.80 3). ´Za opisivanje najvažnijih podataka za šumu u dijagonalnom preseku od 1 km. dužine potrebno je: a) Inženjerskih dnevnica 0.10 b) Figurantskih dnevnica 0.10 Ove vrednosti prilikom radova na strmijim terenima povećavale bi se procentualno za 20 do 60%. Prilikom izrade predračuna troškova za ovakve radove bile bi merodavne karte u razmeri 1 : 100.000 u izdanju Vojno-geografskog instituta, prema kojima bi se moglo ustanoviti sve potrebne dužine u pojedinim šumama, koje bi došle u obzir za geodetsko snimanje. Ovakav jedan predračun bio bi moguć uz postupak izložen u sledećem primeru: Na jednoj sekciji vojno-geografske karte razmere 1 : 100.000 može se konstatovati izvestan kompleks državne šume zvane »Bukovik«. Merenjem na sekciji ustanovi se dužina graničnog poligona i dužine onih karakterističnih međa, koje ulaze u obzir za premer. Na taj način može se ustanoviti, koliko će vremena biti potrebno za snimanje odnosnog kompleksa, pa prema tome i trošak za isti rad. Razumljivo je ipak, da ovakav predračun ne bi mogao biti apsolutno tačan, nego bi se posle već izvršenog premera pokazala izvesna otstupanja, ali bi ovakav predračun bio nesumnjivo jedino merodavan pri ocenjivanju mogućnosti za kapacitet rada. Prema slici 1). imamo kompleks šume ucrtan u razmeri 1 : 100.000, iz koje možemo merenjem ustanoviti, da je granični poligon ovoga kompleksa oko 11 km. Ako procenimo dužinu glavnijih unutrašnjih prirodnih međa sa 6 km., onda možemo dobiti približnu analizu rada, potrebnog za terenski premer ovoga šumskog kompleksa. 375 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 24 <-- 24 --> PDF |
1). Za tahimetrijsko snimanje graničnog poligona šume u srednje strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica: 0.30. d + 0.30. d. s., gde je »d« dužina u km., a »s« koeficijenat, koji zavisi od strmosti terena, na kome se vrši snimanje. U našem konkretnom slučaju imamo za »d« vrednost 11. a za »s« uzmemo naprimer vrednost 0.30 i tada imamo sledeću jednačinu: W f=> 0.30. 11 + 0.30. d. s = 0.30 . 11 + 0.30 . 11 . 0.30 W = 4.29. Prema ovome izlazi, da je za snimanje graničnog poligona šume potrebno 4.29 inženjerskih nadnica. Za pisarske nadnice kod istoga posla u ovome slučaju biće potrebno isto toliko t. j . 4.29 nadnica. Za nadnice figuranata dobili bi sledeću jednačinu : SI. 1. Razmera 1 : 100.000 W2 = 0.60 . 11 + 0.60. 11. 0.30 = 8.58. Tako imamo analizu potrebnog rada za premer graničnog poligona: W = 4.29; Wi = 4.29; W = 8.58. i Ako za vrednost jedne inženjerske nadnice uzmemo iznos od 80 din. (W 80), za pisarsku nadnicu 50 din. (Wi = 50), a za figurantsku 20 din. (W2 = 20), onda imamo predračun troškova za premer 1). W => 4.29 . 80 i= 343.20 Din. 4.29 50 214.50 W-2 = 8.58 20 171.60 Svega 729.30 Din. 5%´ za rekvizit (alat i dr.) 36.46 » Ukupno . . 765.76 Din. 2). Za tahimetrijsko snimanje glavnih unutrašnjih prirodnih meda u srednje strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica: 0.40. d + 0.40. d. s, gde je »d« dužina u km. = 6, a »s« koeficijenat, koji zavisi od strmosti terena = 0.30. 376 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Prema tome je W = 0.40. 6 + 0.40. 6. 0.30 W = 2.40 + 0.72 W = 3.12 Pisarskih nadnica, biće potrebno isto toliko (3.12). Figurantskih nadnica biće potrebno 6.24. Predračun troškova iznosio bi za premer 2). W = 2.12 . 80 = 249.60 Din. W, = 3.12 . 50 == 156.00 W«. — 6.24 . 20 = 124.80 Svega 530.40 Din za rekvizit (alat i dr.) 26.52 » Ukupno . . 556.92 Din. 3). Za opisivanje šume pregledom u dijagonalnom pravcu u srednje strmom terenu potrebno je inženjerskih nadnica: 0.10. d + 0.10. d. s, gde je »d« = 4, a »s« = 0.30 W = 0.40 + 0.12 = 0.52 Figurantskih dnevnica Wi biće potrebno isto toliko (0.52) i sada bi iznosio predračun troškova za opisivanje šume 3) : W = 0.52 . 80 = 41.60 Din. Wt = 0.52 . 20 = 10.40 » 5% za rekvizit ne ulazi u obzir. Svega . . 52.00 Din. Prema gornjem iznosili bi celokupni troškovi za premer označenog kompleksa šume i opis najvažnijih podataka: (765.76 + 556.92 + 52) Din = 1374.68 ili okruglo Din. 1375.—. Ovaj predračun izrađen je za kompleks šume, koji je na slici 1 označen i koji iznosi oko 600 hektara, pa se prema tome može izraditi i generalni predračun za veće površine šuma, koje bi eventualno došle u obzir za uređajni premer. Ranije je već izneto, da tri direkcije šuma na teritoriji predratne Srbije imaju pod svojom upravom državne šume u okrugloj površini od 800.000 ha. Prema tome ako bi se uzeo u obzir gornji predračun troškova, onda bi sve državne šume u Srbiji mogle do biti premer na terenu u cilju na j elementarni] eg uređivanja za sumu od: c 1375 . 800.000 , _„ „_ n. S = r— = 1,833.333.— Dinara. 600 Vretne, koje bi bilo utrošeno za terenski premer svih ovih šuma, može se lako izračunati, ako navedenu analizu rada uzmemo kao kompetentno merilo za površinu svih šuma od 800.000 ha. Za kompleks šume (koju smo uzeli u račun) od 600 ha potrebno je vremena (nadnica): 4.29 + 3.12 + 0.52 = 7.93 ili okruglo 8 radnih dana. Za sve državne šume u Srbiji bilo bi potrebno: _, 8 . 800.000 1..,_ .... I = ... = 10.667 radnih dana. 600 Ako pretpostavimo, da u jednome mesecu imamo samo 20 efektivnih radnih dana, a ostalih 10 odbijemo na praznike, vremenske nepogode i terenska pomeranja, onda su nam potrebna 533 meseca. 377 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ako u jednoj godini samo 6 meseci dolazi u obzir za terenski rad, onda bi ovaj rad zahtevao vreme od 89 godina, za koje bi ovakav terenski premer bio završen samo sa jednom terenskom sekcijom, sastavljenom od jednog inženjera, jednog pisara i dva radnika kao figuranta za premer. Ako bi bilo ovakvih terenskih sekcija 45, rad na terenu bio bi završen za 2 godine. Ako pretpostavimo, da se rad na uređajnom premeru državnih šuma u Srbiji vrši u okviru i duhu ovih izlaganja, onda imamo pred sobom i problem stručne snage, koja bi preuzela rad na terenu. Svima nam je dobro poznato, da se na našim fakultetima predaje niža geodezija kroz 4 .semestra, ali nam je isto tako poznato, da se geodetski terenski rad nažalost vrlo retko u praksi izvodi, tako da mnogi i mnogi od mlađih SI. 2. Razmera 1 : 100.000 inženjera imaju vrlo nesigurnu spremu iz geodezije, možda svojom sopstvenom, a možda i tuđom krivicom. Iz tih razloga bilo bi najbolje skupiti naše inženjere, koji bi se dobrovoljno iz raznih mesta javili za ovaj rad, pa takvu grupu pustiti kroz jedan kratki pripremni kurs od samo 10 dana, gde bi se precizno upoznali sa suštinom rada, koji se od njih zahteva. Na taj bi način u najvećoj meri bila osigurana jednoobraznost i razumevanje samoga posla. Na taj način državne šume u Srbiji dobile bi svoje osnovne i pregledne karte solidno opremljene i sa najosnovnijim potrebnim podacima. One naravno ne bi imale one preciznosti i onih detalja, koje vidimo na gospodarskim osnovama za hrvatske i slavonske šume, pa čak i u elaboratima za bivše bosanske prašume. Međutim nas mora umiriti činjenica, da se kod onih šuma, gde se uređajni radovi sprovode u novije vreme, primenjuju mnogo jednostavniji i neposredniji principi, u koliko to današnje prilike zahtevaju. 378 |
ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Noviji radovi na uređivanju šuma imaju karakter uprošćavanja, jasnoće i prilagođeni su potpuno specifičnim i opštim prilikama našeg vremena. Na gornjoj slici (2) predstavljena je pregledna karta jedne šume od oko 2.000 ha površine, izrađena u razmeri 1 : 10.000 na osnovu geodetskog premera, a umanjena za publikaciju 10 puta. Résumé. Dans la Serbie, il y a, aujourd´hui encore, un pourcentage extremement réduit des forets aménagées. L´auteur explique dans laquelle voie, pendant lequel temps et au moyens des quelles dépenses on pourrait aménager toutes ces forets. SAOPĆENJA POVRŠINE ŠUMA JUŽNE SRBIJE. Preglednost i razumevanje mnogih stvari i ljudske delatnosti dobija se tek putem jedne dobre statistike. Iz podataka statistike mogu se viideti uslovi razvoja i kako pojedini uzroci i uticaji deluju. Tu se mogu prooenjivati štetne i korisne delatnosti i na osnovi toga zaključivati, šta treba dalje raditi. Statistika je mnogo važnija, nego što bi to mnogi u prvi mah mislili. Naročito kod nas u šumarstvu. Na žalost mi još nemamo dobro uređenu i dobro sređenu statistiku. Nije najglavnije sakupljati i sređivati podatke. Mnogo je važnije znati, šta treba da se sakupi i sredi prema našim šumarskim potrebama i problemima sadašnjim i budućim. No to je pitanje za sebe i nije svrha ovoga članka. Ovdje mi je namera, da iznesem nešto statističkih podataka o šumama Južne Srbije, koliko sam te podatke mogao sakupiti. U sledećim podacima prvi broj označava površinu sreza, drugi površinu šume u srezu, a treći procenat pošumljenosti. Sve površine označene su u hektarima, te se ovi neće označavati kod svakoga broja. Strumički srez: 77.575; 34.429; 44,4%; jela (Abies pectinata) 64; crni bor (Pinus nigra) 60; smreka (Iuniperus oxycedrus) 1228; hrast (Quercus) 19.354; bukva (Fagus silvatica) 6221; grab (Carpinus orientaKs) 6047; jasen (Fraxinus ornus) 224; lipa (Tilia) 131; pitomi kesten (Castanea vesca) 110G. Negotinski srez: 80.173; 41.588; 51,9%; crni bor 89; smreka 2405; hrast 31.107; prnar 199; bukva 1070; grab 6052; jasen 74; platan (Platanus orientalis) 30; Acer obtusatum i monspessulanum 17; vrbe IO; grip 437; zelenika (Buxus sempervirens) 41; čalija (Paliurus aculeatus) 57. Dojranski srez: 39.844; 27.708; 69,5%; smreka 1771; hrast 16.407; bukva 60; grab 7374; jasen 183; prnar (Quercus ooccifera) 1576; grip (Phyllirea latifolia) 337; Devđelijski srez: 60.364; 34.018; 56,3%; jela 60; crni bor 65; smreka 1401; hrast 15.240; prnar 4884; bukva 6735; grab 4589; jasen 120; lipa 60; breza (Betula alba) 1)25 ; platan 55; grip 634; čalija 50. Maleški srez: 76.133; 30.611; 47,1%; crni bor 1881; beli bor 2100; hrast 16.069; bukva 15.651; jasen 42; jasika (Populus tremula) 172; leska (Gorylus avellana) 96. Carevoselskii srez: 44.132; 24.596; 57,7%; crni bor 411; hrast 20.108; bukva 3669; grab 408. Kočanski srez: 82.223; 34.645; 42.1%; crni bor 183; smreka 959; hrast 17.746; bukva 14.690; grab 1067. 379 |