DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 20 <-- 20 --> PDF |
i makije i šibljaka i pseudomakije. Na čestim kamenjarima, gdje je vegetacija našla skloništa na vrlo malo mjesta u pukotinama kamenitih greda, upravo smrijek nalazimo vrlo često. U formacij i bora, pa u formaciji Ornus smrijek je vrlo često sastavni dio donje sastojine. Plodovi imaju .—12 mm u promjeru. Kad su dozreli, crvenkasti su. Na smrijeku nalazimo u mnogo slučajeva jednu vrstu imele, koja je poznata pod imenom Arceuthobium Oxycedri. Pukinj a dolazi sa smrijekom, ali ne tako često. Njezino je stanište redovito uz morsku obalu i ona po pravilu ne ide iz zimzelene zone, gdje čini ponekad čitave manje sastojine. Razlikuje se od smrijeka poglavito plodovima, koji su daleko veći, imaju 8—15 mm promjera; češerčići imaju jaku i trajnu prevlaku, koja je svijetlo-plavkasta, pa kako se ona ponekad izgubi, izgledaju češerčići crvenkasti, osim toga su joj i iglice dulje nego one u smrijeka, imaju oko 15 mm. S o m i n a zauzima poglavito južne padine. Kod nas je najčešća na otocima i tu dolazi ili u makiji sa drugim vrstama ili čini vrlo često manje čiste sastojine. Na kopnu zauzima toplija primorska staništa. Utjecaj vjetra s mora redovito se vidi na izgradnji krune. Inače se somina vrsta, koja i po habitusu i po iglicama vrlo naliči na čempres. Kako smo već napomenuli, glavni organi za asimilaciju i disanje razvili su se u formi ljusaka. Zbog toga sominu i zovu ponegdje »g 1 u v a ć« jer ne bode. No pri tom treba istaći da prvi izbojci na sadnicama somine imaju stvarno iglice kao i smrijek i pukinja. Međutim te iglice traju najviše 2—3 godine, a onda ih zamijene ljuskasto izgrađeni organi. U toj pojavi atavizma nalazimo očitu filogenetsku vezu između somine na jednoj i pukinje, smrijeka i drugih vrsta borovice na drugoj strani. Izravne koristi, koje daje smrijek , nisu bogzna kakve. I ovdje treba imati u vidu s jedne strane plodove, a s druge samo drvo. Tako se suhom destilacijom može dobiti iz starijih komada drveta naročita vrsta ulja, koja nalazi upotrebu u dermatologiji. Kako je međutim u novije vrijeme to ulje mnogo falsifikovano, pa mu je upotreba umanjena, ne dolazi ova proizvodnja do izražaja. Inače sâm pomenuti proizvod ima sigurno djelovanja. Plodovi — bobuljasti češerčići ili bobice — mogu dati destilacijom proizvod, koji se upotrebljava kao lijek za plućne bolesti. Proizvod destilacijom iz bobica iznosi samo oko 1,5%. Drvo ima crvenkastu srčevinu i sadrži mnogo smole. Iz razloga što se lako može obrađivati, dadu se iz njega izrađivati razni predmeti. P u k i n j u smatraju samo jednom rasom smrijeka, jer mu je potpuno slična. Razlika je u plodovima, kako smo već napomenuli, ali pukinja kadikad postigne i veće dimenzije od smrijeka pa se javlja i u formi stabalca. Na primorskim živim pijescima u Mediteranu pripada pukinji znatna uloga. Tamo ona sa sominom, a i s drugim mediteranskim vrstama, formira pojas obalne vegetacije, koji se odupire utjecaju vjetra. Ta je uloga pukinje znatna s obzirom na stvaranje mogućnosti za pošumljavanje zaštićenih terena. Inače pukinja polagano raste, sjeme joj je slabe klijavosti. Drvo i plodovi iskorišćavaju se na jednak način kao u smrijeka. Iako somin a dolazi najčešće u formi džbuna, ipak se nađe i primjeraka, čija visina iznosi preko 10 m. 372 |