DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Napominje se i druga razna upotreba mrče odnosno njezinih proizvoda (24). U Južnoj Francuskoj i u Španiji, na Korzici, u izvjesnoj mjeri u Maloj Aziji, u Siriji, u Prednjoj Indiji dobivaju destilacijom iz svježeg mrčinog lišća naročito ulje — Oleu m Myrt i — bezbojnu ili smeđežutu tečnost, ugodnog aromatičnog mirisa, oštrog okusa, koja se upotrebljava kao sredstvo protiv truleži a onda i kao lijek protiv bolesti mjehura, organa za disanje kao i protiv proljeva. Lišće mrcino sadrži toga ulja oko 0,3%. I u plodovima mrčinim nalazi se eteričnog ulja, ali i drugih sastojaka — citronske kiseline, jabučne kiseline, smole, šećera, tanina. Negda su te plodove upotrebljavali stari Rimljani za jačanje stomaka, a danas nalaze svoju primjenu ponegdje kao mirodija. U Italiji i u Grčkoj, pa i u drugim mediteranskim zemljama otmjene žene upotrebljavaju tako zvanu anđeosku ili mrcinu vodu — Ea u d´ange , koja se dobiva destilacijom lišća i cvijeća. Danas je proizvodi Južna Francuska pod imenom Eau de myrthes. Divlja maslina dolazi također na Mljetu kao i na drugim mnogim staništima Mediterana. Ni o njoj kao ni o lovoru nismo tačno obaviješteni, da li je baš naša domaća mediteranska vrsta ili je donesena sa Istoka. Međutim i maslina se je na mediteranskim staništima udomaćila u tolikoj mjeri, sastavni je dio mediteranskih makija, da je možemo smatrati za svoju vrstu. Izvjesne napomene o njoj neće nam biti na odmet (32). Maslina je raširena danas od male Azije pa do Mezopotamije, Perzije i Afganistana na jednoj strani, a na drugoj dolazi u Grčkoj, vrlo često u našem mediteranskom području, u Italiji, u južnoj Španiji, u Tunisu, Alžiru i u Maroku. Njezina najzapadnija staništa su na otoku Madeiri. U Južnoj Španiji bolje uspijeva na svježim silikatnim zemljištima nego na zemljištima vapnenastim, na kojima inače dolazi kod nas. Ima jaku izbojnu snagu, velikog je vitaliteta, odolijeva vjetrovima, pa i onima što donose sa sobom posolicu. Često dolazi u neposrednoj blizini mora u zajednici sa tršljom. Maslina predstavlja također usku povezanost između šumske i poljoprivredno- vrtlarske proizvodnje. Mnoga divlja maslina u Mediteranu vuče svoje porijeklo od oplemenjenih i napuštenih maslina dolazeći negdje više a negdje manje kao sastavni dio makije. U mnogo je slučajeva nalazimo u gustom sklopu jakih dimenzija, kad daje sliku šumskog drveta u potpunom smislu, a ponekad i osamljenu, na kojoj se vidi utjecaj vjetra prije svega. Kao malo koja druga vrsta potvrđuje maslina činjenicu o mediteranskoj šumi, koja se kadikad pušta iz vida, naime da se šumsko gospodarstvo u Mediteranu zbog postignuća što veće koristi često metamorfozira u uzgoj samo pojedinih strukova, koji će se gajiti i njegovati ne zbog proizvodnje drveta nego zbog proizvodnje plodova. A to je od naročite važnosti zbog toga, što u mediteranskoj zoni, gdje je zima blaga i gdje su duge i jake suše, mogu voćke, koje vuku porijeklo od šumskih vrsta, dati veliku vrijednost i slabijim zemljištima dajući na taj način uslove za život i onim našim siromašnim, ali napučenim krajevima. Jed na od tih vrsta je i maslina igrajući u privredi Medi 367 |