DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 14 <-- 14 --> PDF |
biti od važnosti i u pogledu industrije šećera i alkohola, trebalo bi da rogač zauzme daleko prostranija staništa nego što ih zauzima danas, a da se na današnjim njegovim staništima proizvodnja što više meliorira. Gusta kruna, dajući srazmjerno mnogo sjenke, a prema ostalim mediteranskim vrstama i mnogo humusa, daje rogaču još veću važnost u šumskom gospodarstvu. Da je pitanje kulture rogača kod nas od većeg interesa sa privrednog gledišta uopće, a naročito sa gledišta proizvodnje u našim mediteranskim krajevima, pokazuju podaci o uvozu plodova rogačevih u našu zemlju, koje smo dobili od Zavoda za spoljnu trgovinu. Godina uvezeno vrijednost q D 1928 6.669 2,076.000 1929 6.867 1,860.000 1930 5.350 1,034.000 1931 3.497 506.000 1932 1.782 267.000 1933 944 156.000 Nema razloga da se, pa ni u najmanjoj količini, u našu zemlju uvoze proizvodi, koje mogu dati i naša staništa. Mrč a je izrazita mediteranska vrsta, koja traži obilje sunca i ne podnosi niskih temperatura. Zna doseći i veće dimenzije, ponekad i visinu od 4—5 m i 20—25 cm promjera. Najčešće dolazi u makiji kao grm; sasječena na čep daje obilje ravnih izbojaka, koji ili uopće nemaju ili imaju vrlo malo pobočnih grana. Bijeli cvijetovi sa promjerom od oko 12 mm javljaju se ljeti u julu i augustu; u jesen su plodovi zreli u formi bobica veličine graška, boje crnkaste, i sadrže mnogo koštanih sjemenki, koje imaju formu bubrega. Kod nas dolazi od prirode poglavito južnije od Šibenika, a u obilju južnije od Splita. Na staništima oko Crikvenice nije mogla mrča da izdrži niske temperature od — 14° C {22). Iako mrča izgleda najčešće kao sitan grm, koji bi više mogao da posluži samo kao materijal za dekorativne svrhe, ne može se pustiti iz vida ni druga mnogostruka njezina upotreba odnosno upotreba njezinih raznih drugih proizvoda. Istina, mnogi proizvodi, koje može dati mrča, danas su pali u zaborav, ali ipak neće biti bez interesa da ih ovde napomenemo. Drvo je mrče teško, specifična mu je težina 0´90—.00, homogeno je i fine strukture, nije podvrženo truleži, a kako ne reagira na promjene u temperaturi, rado ga uprotebljavaju i tokari i rezbari. Upotrebljava se za štapove kišobrana i slične izrađevine. Osim toga mrča daje odlično drvo za ogrev i prvoklasni ugalj. Lišće mrče je aromatično i sadrži vrlo mnogo tanina, pa zbog toga može dati vrlo lijepu korist. Ekstrakt mrčinog lišća u vinu služio je već u starijoj medicini; jače koncentrisan ekstrakt služio je kao balzam za rane. Sadržavajući lišće 10—15% tanina služi i danas ponegdje u Mediteranu za činjenje koža. Kažu da kože, činjene mrčinim lišćem, postanu vrlo mekane i elastične, pa zbog toga običavaju miješati taninski ekstrakt iz mrčinog lišća sa onim iz šiške, ruja i kvebrača. 366 |