DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1935 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Rogačevo je drvo vrlo tvrdo i teško, naročito drvo strukova, koji su rasli lagano na slabom zemljištu. Drvo ne reagira mnogo na promjene u vlažnosti. Daje dobar materijal za razne alate u seoskom gospodarstvu. Naročito ga traže kolari, a upotrebljavaju ga i za pravljenje pokućtva. Daje odličan materijal za ogrjev i prvoklasan ugalj, sadrži u dovoljnoj količini tanina, koji je odličan za činjenje koža. U novije vrijeme u Italiji upotrebljavaju za proizvodnju tanina i lišće i koru rogačevu. Rogač ima u mladosti jaku srčanicu i malo pobočnog žilja. ali se s vremenom razvija pobočno žilje, izduži i dobro zahvati u zemljište. Na slabijim zemljištima, gdje jedva nađe mjesta da prodre žiljem između kamenja, čini rogač vanrednu uslugu kultivatoru. Na ilovastom zemljištu, a naročito gdje makar i kraće vremena stagnira voda, rogač mnogo trpi od truleži korjena. I rogač je vrsta, koja pripada i poljoprivredi i šumarstvu. Vidi se to iz načina njegova uzgoja i iz upotrebe raznovrsnih njegovih proizvoda. Razmnožava se sjemenom: pošto se 3—4 dana sjeme natopi u vodi, posijemo ga u limeni lonac da ondje klija. U loncu može ostati par godina. Presađujemo ga pod jesen »sa h 1 j e b o m«. Prije presađivanja sadnice obrežemo, a pravilan razvitak krune osiguramo rasporedenjem grana i ogranaka. Kad je sadnica ojačala, dvije tri godine po presađivanju, pro vede se kalemljenje. Za šumsku privredu sije se rogač odmah na odre đeno stanište. Kako pozamašni mogu biti prihodi od rogača kao voća, navešćemo nekoliko primjera iz Italije. Proizvodnja rogača bila je u Italiji: 1929 god. mtc 789,840, od toga je izvezeno mtc 51.940 1930 » » 899,110 » » » » 77.074 1931 » » 850,690 » » » » 40.773 Od najdavnijih vremena služili su plodovi rogača i kao ljudska i kao i stočna hrana. Ispitujući hranivu vrijednost rogača, došao je zootehničar prof. Baldavier e do rezultata, da je plod rogača naročito dobar za vozno blago (konje i volove), pa onda i za mliječnu stoku, jačajući u prvom slučaju snagu i otpornost, a u drugom popravljajući mliječnost. I u našim krajevima, pa i na Mljetu, služe rogačevi plodovi i za ljudsku i za stočnu hranu. S obzirom na činjenicu, da rogač sadrži oko 28% šećera, pomišlja se u Italiji, gdje se godišnje proizvodi (kako slijedi iz spomenutih poda taka) oko 800.000 mtc rogača, na industrijsku proizvodnju šećera iz njega. Ovo je u toliko interesantnije, što šećerna repa i šećerna trska sadrže oko 18% šećera pa bi prema tome rogač predstavljao daleko bolji ma terijal za ovu svrhu. U svakom slučaju rogač predstavlja vrstu, koja je od velike važ nosti ne samo za šumsku nego i za poljsku privredu, upravo za voćarsku proizvodnju u mediteranskom području. S obzirom na razmjerno skromne zahtjeve u pogledu staništa, s obzirom na dobar kvalitet drveta i uglja, što ga daje rogač, pa s obzi rom na vanredno jaku izbojnu snagu, pripada i rogač među one vrste, kojima treba obraćati mnogo pažnje. Ako tome dodamo da plod rogačev ima veliku hranivost, a onda i važnost za ishranu i ljudi i stoke, da može 365 |