DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 49 <-- 49 --> PDF |
popustiti, ali je velika vrednost ove mere van svake sumnje. Seča se vrši sekirom ili kosirom, a na vrlo kamenitim položajima, gde navedeno oruđe postaje brzo nesposobno, posebnim vrlo jakim makazama, koje imaju i do 1 m duge jake drvene ručke. Posao se obično vrši zbog potrebe stalnoga nadzora na nadnicu. Crn i je bo r svakako najvažnija vrst drveća pri pošumljavanju krša, osobito u toplom području, jer stavlja male zahteve na vlagu tla, a otporan je proti vrućini, studeni i vetru pa uspeva i tamo, gde svaka draga vrsta drveća ne pokazuje uspeha Kako otpadanjem iglica pruža brzo dosta stelje, stvara, poboljšava i štiti znatno tlo i priprema ga za odgoj drugih vrsti drveća. Izložen je opasnostima od zareznika, požara, snega i bure, pa se preporučuje primesa drugih vrsti drveća, u prvom redu listača, što je poželjno i sa narodnogospodarskog gledišta, jer stanovnici krša ne trebaju samo drva, nego i lišća za ishranu stoke. Uzgajanje m e š o v i t i h sastoj i na može se i općenito istaknuti kao važna smernica pri pošumljavanju krša. Za pošumljavanje primorskoga krša dolazi u prvom redu u obzir a 1 e p s k i bor, a zatim pinija, Pinus maritima = Pinus Pinastri, Pinus Paroliniana. Bel i s e bo r može uz crni dobro upotrebiti u umerenom području krša, u toplom području ne odoleva dovoljno vrućini i suši. S mrč a i ari š dolaze u obzir samo za bolja staništa visokih položaja. Ari š mora imati mogućnost da mu žile prodiru duboko u tlo, inače kržlja. Jela , koja na kršu tvori lepih sastojina, nije podesna za pošumljavanje krša, nego tek eventualno kao druga vrst drveća pod već odgojenom zaštitnom sastojinom. Borova c (Pinus Strobus) može se mestirnice upotrebiti na pr. u smesi sa belim borom. M u n i k a (Pinus leucodermis) uspeva također dobro u visokim položajima, ali u ranoj mladosti raste vrlo sporo (5—6 godišnje sadnice). Od Mstača se u nižim položajima i u toplom području mogu upotrebiti hra stov i (Ouercus pubescens, pedunculata, sessiliflora), a od zimzelenih česmin a (Ouercus ...). Vrlo dobro uspeva na kršu crn i jase n (Orrais europaea), koji doduše ne daje dobro tehničko drvo, ali izvrsno lišće za prehranu stoke. U iste svrhe služe crno grab i grabić (kukrika, Carpinus duinensis). Od brestova služi poljski za niže, a brdski za više položaje. Od javorov a maljavi javor (Acer obtusatum), klen i maklen (Acer monspessulanum), a u višim položajima brdski javor i mleč. Kao primešane vrsti mogu se upotrebiti lipe , pa i breza . U nižim položajima uspevaju mestirnice bagrem i pa jasen, kanadska |i crna topola, orah i pitomi kesten, a u toplom području k o š ć e 1 a, dud i rase 1 j k a. Bukv a kao ni jela ne dolazi u obzir pri pošumljavanju krša. I r u j evin u treba štititi i širiti, gde se već od prirode nalazi. Od navedenih vrsti dolaze u obzir u prvome rdu crn i odnosno a 1 e p s k i bor, beli bor, hrastovi, jasenovi — osobito crni jasen, crni grab i grabić, brestovi i javorovi. Izbor je vrsti dakle malen, a i tu se mora još oprezno postupati. Pokus e sa drugim vrstama drveća treba činiti samo na malim plohama, da se ne prouzrokuju veliki, u većini slučajeva uzaludni troškovi. Samo će zagajivanje površina na kršu biti tek u izuzetno povoljnim slučajevima u vezi sa resurekcijonom sećom dovoljno, da se popravi zakržljala sastojina. Obično je potrebna sadnja, a izuzetno setva, ali treba imati na umu, da je svaka mera oko pošumljavanja krša izlišna, ako se na dotičnim površinama ne može provesti zabrana paše. Prema tome je ,u s p e š n o čuvanje zagajenih ploha od paše isto tako važna zadaća kao i stručno i savesno provadanje ostalih mera. Kako je stočarstvo glavni faktor prehrane siromašnoga stanovništva na kršu, zabrana je paše narodnogospodarsko pitanje važnoga značaja i prema tome treba u prvom redu ustanoviti, hoće li okolnom stanovništvu po izlučenju zagajenih površina ostati još dovoljno pašnjaka za ishranu stoke i hoće li se ova zabrana moći kroz potrebni broj godina uspešno provesti (čuvati). ,;.-r; 335 |