DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Krš spada najvećim svojim delom u srednje i visoko gorje, koje
obično tvori lanc e u smeru severoistok-jugozapad, dakle uporedno sa obalom
Jadranskoga mora, ali ima i Visoravni.


Obronci su često strmi, pa i uspravni, što pogoduje stvaranju provalija ,
kanjon a i vodopada . Uporedni gorski lannci sastaju se ponegde i tvore među
sastavcima zatvoren e doline — plodna polja, od kojih je najveće Livanjsko
polje sa površinom od 40.000 ha. Vrtače ili krški levci su okrugle ili ovalne
levkaste udubine, osobito na visoravnima, sa promerom od nekoliko metara pa naviše.
I veće se takove vrtače zovu doline ili polja. To su često jedina za ratarstvo sposobna
mesta na golome kršu. Dubok e rupač e uspravnih zidova, koje katkada i usred
leta sadrže snega i leda, dalja su karakteristika krša. Sve ove pojave kao i mnog e
špilj e u vezi su sa lakim prodiranjem vode u dubinu, usled čega voda ne ruje
postranoga izlaza. U pogledu postanka vrtača i zatvorenih dolina mišljenja se geologa
danas još razilaze. Škrapam a nazivamo površine stena, u kojima su putem erozije
nastale brazde, a među njima ostali grebeni. Nalazimo ih osobito na strmim obroncima
dolina.


Razlikujemo krš masivnoga i slojevitoga karaktera. Masivni
je krš povoljniji za rasprostiranje žilja u zemlji među kamenjem i stenama, dakle za
rast bilina. Slojeviti je vrlo nepovoljan, ako slojevi teku više manje usporedno sa
površinom tla.


Krški su predeli na površini siromašni vodom, jer ova — kako je
već ranije navedeno — lako propada u dubinu. Posledica su toga mnoge r e k e ponornice
i neka vrlo jaka vrela reka. Ako voda ne može da prodre u
dubinu, stvaraju se privremena ili stalna jezer a i močvare . Šume deluju na
kršu vrlo povoljno na veću količinu vode na površini, ali i u ogromnim šumskim
područjima postoji katkada velika oskudica vode.


Krš moramo rastaviti u područje sa toplom´ (mediteranskom) i
hladnijom (kontinentalnom) klimom. U posljednji spada krš Dravske
banovine, viši predeli hrvatskoga krša, te bosanski i crnogorski krš.


U toplome je području zima blaga, sneg leži samo u visokim položajima.
Vrlo nepovoljno deluje bura , hladan, suh severnjak ili severoistočnjak ogromne
snage. Bura puše obično zimi, na mahove, i traje retko više od tri dana, isušuje
tlo, ako nije snegom pokrito i ometa rast šumskoga drveća. U proljeće i jeseni duva
j u g o v i n a (široko), topao, vlažan južnjak ili jugozapadnjak, koji naglo rastapa
sneg, po jačini zaostaje za burom i deluje povoljno na vegetaciju. Kratko proleće i
jesen možemo nazvati kišnim pe rij odama. Leto je jako vruće i suho, pa
prema tome vrlo nepovoljno za vegetaciju. Ovo se štetno delovanje još povećava
time, da su i noći vruće i da nema rose.


U hladnijem području vlada jaka, oštra zima sa mnogo snega. Bura
ovde zimi stvara još veće strahote. Proleće nastupa naglo delovanjem jugovine.
Leto je suho i vruće, ali su noći hladne, što uz rosu deluje blagotvorno na rast bilina.
Česte su oluje, a pojavi se i grad. Jesen je obično lepa i traje dosta dugo. Prema
tome su na ovome delu krša okolnosti za rast bilina povoljnije, nego u toplome
području.


Premda velik deo krša predstavlja golu pustoš, ipak mnogo prevlađuje pro duktivna
površina. Na prvome mestu stoje po površini šume, zatim
pašnjaci, pa livade, polja i bašće.


Bosansk i kr š pokrivaju veliki i vredni šumski kompleksi visoke šume.
Glavna je vrst bukva, zatim jela, smrča i hrast, beli i crni bor. Prevlađuju mešavine
jele i smrče, jele i bukve, bukve i hrasta, ali bukva i hrast tvore također i ogromne
čiste sastojine. Šume su obično prebirne, a mestimice i prašume. Niske šume zauzimaju
manju polovinu površine, a velikim su delom brštenjem stoke pretvrene u


332