DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Krš spada najvećim svojim delom u srednje i visoko gorje, koje obično tvori lanc e u smeru severoistok-jugozapad, dakle uporedno sa obalom Jadranskoga mora, ali ima i Visoravni. Obronci su često strmi, pa i uspravni, što pogoduje stvaranju provalija , kanjon a i vodopada . Uporedni gorski lannci sastaju se ponegde i tvore među sastavcima zatvoren e doline — plodna polja, od kojih je najveće Livanjsko polje sa površinom od 40.000 ha. Vrtače ili krški levci su okrugle ili ovalne levkaste udubine, osobito na visoravnima, sa promerom od nekoliko metara pa naviše. I veće se takove vrtače zovu doline ili polja. To su često jedina za ratarstvo sposobna mesta na golome kršu. Dubok e rupač e uspravnih zidova, koje katkada i usred leta sadrže snega i leda, dalja su karakteristika krša. Sve ove pojave kao i mnog e špilj e u vezi su sa lakim prodiranjem vode u dubinu, usled čega voda ne ruje postranoga izlaza. U pogledu postanka vrtača i zatvorenih dolina mišljenja se geologa danas još razilaze. Škrapam a nazivamo površine stena, u kojima su putem erozije nastale brazde, a među njima ostali grebeni. Nalazimo ih osobito na strmim obroncima dolina. Razlikujemo krš masivnoga i slojevitoga karaktera. Masivni je krš povoljniji za rasprostiranje žilja u zemlji među kamenjem i stenama, dakle za rast bilina. Slojeviti je vrlo nepovoljan, ako slojevi teku više manje usporedno sa površinom tla. Krški su predeli na površini siromašni vodom, jer ova — kako je već ranije navedeno — lako propada u dubinu. Posledica su toga mnoge r e k e ponornice i neka vrlo jaka vrela reka. Ako voda ne može da prodre u dubinu, stvaraju se privremena ili stalna jezer a i močvare . Šume deluju na kršu vrlo povoljno na veću količinu vode na površini, ali i u ogromnim šumskim područjima postoji katkada velika oskudica vode. Krš moramo rastaviti u područje sa toplom´ (mediteranskom) i hladnijom (kontinentalnom) klimom. U posljednji spada krš Dravske banovine, viši predeli hrvatskoga krša, te bosanski i crnogorski krš. U toplome je području zima blaga, sneg leži samo u visokim položajima. Vrlo nepovoljno deluje bura , hladan, suh severnjak ili severoistočnjak ogromne snage. Bura puše obično zimi, na mahove, i traje retko više od tri dana, isušuje tlo, ako nije snegom pokrito i ometa rast šumskoga drveća. U proljeće i jeseni duva j u g o v i n a (široko), topao, vlažan južnjak ili jugozapadnjak, koji naglo rastapa sneg, po jačini zaostaje za burom i deluje povoljno na vegetaciju. Kratko proleće i jesen možemo nazvati kišnim pe rij odama. Leto je jako vruće i suho, pa prema tome vrlo nepovoljno za vegetaciju. Ovo se štetno delovanje još povećava time, da su i noći vruće i da nema rose. U hladnijem području vlada jaka, oštra zima sa mnogo snega. Bura ovde zimi stvara još veće strahote. Proleće nastupa naglo delovanjem jugovine. Leto je suho i vruće, ali su noći hladne, što uz rosu deluje blagotvorno na rast bilina. Česte su oluje, a pojavi se i grad. Jesen je obično lepa i traje dosta dugo. Prema tome su na ovome delu krša okolnosti za rast bilina povoljnije, nego u toplome području. Premda velik deo krša predstavlja golu pustoš, ipak mnogo prevlađuje pro duktivna površina. Na prvome mestu stoje po površini šume, zatim pašnjaci, pa livade, polja i bašće. Bosansk i kr š pokrivaju veliki i vredni šumski kompleksi visoke šume. Glavna je vrst bukva, zatim jela, smrča i hrast, beli i crni bor. Prevlađuju mešavine jele i smrče, jele i bukve, bukve i hrasta, ali bukva i hrast tvore također i ogromne čiste sastojine. Šume su obično prebirne, a mestimice i prašume. Niske šume zauzimaju manju polovinu površine, a velikim su delom brštenjem stoke pretvrene u 332 |