DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Život drveća, grmlja, trava i onih sitnih gljiva i bakterija na jednoj te istoj površini nije slučaj, nego između njih postoji veza uzroka i posljedica: nestane li jednoga od njih, nastat će promjena i kod drugih. Ispod visoke hrastove šume raste grab ili lijeska, a posiječe li se ona i posječena površina (sječina) ne pošumi, potjerat će razne trave, a još više korov . drač i nastanit će se vrba, breza ili topola, t. j . vrste drveća koje imaju lako sjeme, te ih vjetar lagano raznosi na daleko i široko. Na tlu bukove šume vazda je dosta listinca, koji se polako rastvara t. j . gnjije i trune. To rastvaranje listinca vrše razne gljivice i bakterije. Nestane li bukove šume, nestat će i listinca, a potom i onih bakterija, jer je nestalo njihove životne zadaće t. j. rastvaranja listinca. S druge strane one sitne gljivice uvjetuju rast visokih drveta. Poljoprivredna zemljišta gnojimo, a gnoj šumskog zemljišta je listinac, u kome se nalazi vezan mineralni dio bilinske hrane. Oslobađanje tih mineralnih sastojaka biva rastvaranjem listinca. Ako je kojim slučajem onemogućen život bakterijama, ne će biti ni rastvaranja, što će se odraziti i u rastu drveća ili još više u pomlađivanju šume. Tako je na pr. otešćan ili i posve onemogućen život bakterijama u gustoj bukovoj, smrekovoj i jelovoj šumi´, jer nema dovoljno pristupa sunčanoj svjetlosti i toplini. Onemogućiti iivot bakterijama može i suvišak vlage (vode) i pomanjkanje topline, u kojem se slučaju stvara t. zv. sirovi humus. Jedan od neophodno potrebnih elemenata za život biljaka je i dušik. Do dušika one same po sebi dolaze vrlo teško. U tom poslu pomažu ih niže biline — posebne vrsti bakterija, koje priređuju taj dušik u takvom obliku, da se njime više biline, među koje spada i naše šumsko drveće, mogu poslužiti. Povezanost sastojine, t. j. stabala šume, sa travama mnogo je manja. Trave nam zapravo pokazuju, kakovo je tlo, da li je dobro, u pogledu mineralnih hraniva bogato, ili loše t. j . u pogledu tih hraniva i inih pogodnih i potrebnih svojstava siromašno, da li je suho ili vlažno, duboko ili plitko i t. d. Tako na pr. razni šaševi Tastu na vlažnom tlu, dok ćemo na suhom naći piriku, metlicu i druge. Na vapnenoni tlu raste kukurijek, dok na tlima siromašnim na vapnu rastu razne vrste preslica, borovnice i metlasta vrišt. Pojava metlaste vrišti u (rijetkim) šumama znak je općeg osiromašenja ili izrabljenosti dotičnog tla. Ormlje vrši više t. zv. mehaničku funkciju. Grmlje, a naročito ono na rubovima šume, «sprečava vjetru slobodan ulaz u šumu, po kojoj bi između ostalog bez reda razbacao listinac, a u površinski manjim šumama i izmeo ga sasvim iz nje. A listinac je, to ne smijemo nikada zaboraviti, jedini gnoj šume! I samo drveće, koje uzgajamo za svojevremenu upotrebu, potpomaže se međusobno, jedno je drvo oslonac drugome. Krošnje drveća štite tlo od prevelikog zagrijavanja za ljetnih dana, ali sustavljaju i naglu kišu, te se kišom pala voda polako cijedi preko lišća krošnje na tlo. Tako stabla jedno drugom omogućuju, uz pomoć ostalog grmlja i nižih stabala, da ona budu »krošnjama na suncu, deblom u sjeni, a korijenjem u svježoj zemlji«, što je najpovoljnije za razvoj i rast šume. Stabla se nadalje zajednički brane protiv vjetra, a ima i drugih koristi, koje jedno stablo pruža drugome. Tako ukratko razmotrismo pojedine sastavne dijelove prirodne, ali i umjetno uzgojene šume i njihovu međusobnu povezanost. U prirodnoj šumi, t. j . u šumi u koju čovjek nije zalazio, svi su ti dijelovi u manjoj ili većoj ravnoteži. Da nema ravnoteže među tim svim faktorima, ne bi danas više šuma ni bilo! Takove prirodne šume nazivamo prašumama. U prašumama vidimo trulih i suhih stabala, ali to je prirodna posljedica života: prestarjela i bolesna stabla daju mjesta mladima i zdravijima. U prašumi propadaju pojedina stabla, ali sama šuma ne propada. 2) Privatno-gospodar ski uvjet. Sve površine pod šumom nemaju u prvom redu neposredan privredni karakter, već više zaštitni i njihova indirektna korist veća je od direktne. Izuzev ove šume, kod svih ostalih mora se voditi računa o 329 |