DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Ako stojimo na stanovištu, da u našem kraju radi prevelike množine
vapna u tlu nije moguće uzgojiti kesten, onda moramo već sada
naglasiti, da u predjelu navedenom pod 1 i 2 nije moguće pitomi kesten
uzgojiti. ; ´


Pokusi su pokazali, da je zaista tako, te u samom Vinodolu nemamo
pitomog kestena, a svaki pokušaj uzgojiti pitomi kesten u crikvenickom
rasadniku (analiza pod 1.) dao je negativan rezultat t. j . biljke su nikle,
ali su već nakon prve godine pokazale bolestan izgled, blijedo-zeleni list,
minimalan prirast i nakon 2—3 godine uginule su.


Pitomi kesten uzgojen na tlu pod 4, (t. j . rastreseni diabazporfirit),
branjevina Senjska Draga I, predjel »Kesten«, daje nam normalan izgled.
Ovaj je kesten sađen god. 1904.


Pokusi sa uzgojem kestena provedeni su spomenute godine i u
ostalim predjelima branjevine Senjska Draga I, ali svi primjerci imaju
danas grmolik oblik i nijesu se razvili u stablašice. Neuspjeh ove sadnje
imamo tražiti ne samo u tome što je tlo plitko već i radi toga što je
taj predjel izložen štetnom utjecaju bure i znatnoj insolaciji.


U godini 1924. provedeni su u Senjskoj dragi pokusi cijepljenjem
pitomog kestena na hrast. Ovi pokusi nijesu uspjeli, a razlog neuspjehu
nije nam poznat. Zadnjih godina zasađen je pitomi kesten u zaselku
»Klada« (nadmor. visina 30 met.), u Velikim Brisnicama (nadmor, visina
500 met.) i u Karlobagu (nadmor. visina 30 met.).


U Kladi saden je kesten u crljenici i to u privatnim vrtovima uz
smokvu, trešnju i mendulu. S obzirom na prejaku insolaciju svi primjerci
pokazuju bolestan izgled, isto tako i u Karlobagu. U Velikim Brisnicama
saden je kesten u crljenici, ali je predjel, u kojem je provedena sadnja,
i zaštićen od bure i nije izložen insolaciji, a i tlo je dosta duboko, te za
sada izgleda da će ovaj pokus uspjeti.


Daljnje pokuse treba vršiti na ekspozicijama zaštićenim od bure,
koje imaju duboko svježe tlo i koje nije izloženo prejakoj insolaciji.


Po F ü r s t u (19) provada se uzgoj pitomog kestena rijetko kada
sjetvom, već obično sadnjom sadnica, koje se odgajaju u rasadnjacima
i to na dubokom svježem od mraza zaštićenom tlu. Tlo u rasadniku
treba prije sjetve dobro podubriti i duboko izrigolati. Za đubrenje preporuča
se umjetno gnojivo kalija i to gnojivo, koje se sastoji iz jednakih
dijelova kalijeva superfosfata, Thomasove drozge i humusa.


Upotrijebljena literatura:


(1) Hire : Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II.
(2) A d a m o v i ć:
Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Verlag Fischer
1929.
(3) Ko San in: Pitomi kesten
u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb
1926.
(4) Rubner :
Die Pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues.
Neudamm 1925.
(5) Senn : Alpenflora (Flora der Westalpen). Heidelberg 1906.
(6) Bu s gen : Kieselpflanzen auf Kalkböden. Englers Botanische Jahr^
bucher, Band 50.


(7) Burger :
Holzarten auf verschiedenen Bodenarten (Mitt. der
Schweiz. C. A. f. d. forstliche Versuchwesen, XVI, Heft 1, Zürich
1930).
327