DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
II. Šumsko zemljište. Kod opredeljivanja zemljišta nailazimo prvo na pitanje, koje je zemljište šumsko i u kojem stoji odnosu prema pojmu šume? Zemljište kao takvo čvrst je supstrat šumskoj sastojini. Šumsko je zemljište uvek obuhvaćeno pojmom šume, ali ne i obrnuto. Pojmovi šumskog zemljišta i šume su prema tome u osnovi različiti, te se po inašem mišljenju do sada nisu dovoljno precizno razlikovali u našim raspravama. Zemljište bez šumske sastojine po pravilu nije šumsko, ni šuma, ne u smislu svakidašnjeg govora niti u smislu zakona (D i c k e 1, Forstzivilrecht, pag. 1018). Prema tome ne postoji praesumptio legis za šumsko zemljište tako, kao što postoji za zakonski pojam šume. Zemljište dakle na prvi pogled nije šumsko, već se mora kao takvo tek utvrditi. Za ovo služi administrativni postupak za ustanovljenje stvarnoga stanja. Zakon ne brka pojam šumskog zemljišta i pojam šume, već ih upotrebljava sa svom opreznošću prema različitom sadržaju (§§ 6, 8, 11, 13 itd.). Pojam »šumsko zemljište« služi zakonu u svrhe razlikovanja od drugih vrsta zemljišta. Naš zakon o katastru i upisi u gruntovnici (zemljišnjoj knjizi) dele zemljišta u sedam raznih vrsta ljudske upotrebe, među kojima se nabraja na šestom mestu »šumsko zemljište«. Internacionalni institut za poljoprivredu u Rimu klasifikuje zemljišta prvo samo u produktivna i neproduktivna. Produktivno pak deli dalje na 5 vrsta kulture, među kojima dolazi na petom mestu »šumsko zemljište«. Iz ovoga se vidi, da šumsko zemljište po svojoj prirodi ulazi s obzirom na svoje kulturne sposobnosti u najslabije vrste zemljišta. Srazmerno lako dade se prepoznati šumsko zemljište, kad se nalazi na njemu sastojina. U tom slučaju ono je deo šume. A kako se opredeljuje šuma u smislu zakona, izneli smo gore pod I. Nas ali ovde interesuje pojam šumskog zemljišta u smislu Zakona o šumama, tj. onda kad je bez šumske sastojine i time kao pojam donekle protivan zakonskom pojmu šume. Zemljišta, koja se imaju smatrati u smislu zakona kao šumska, jesu ova: 1.) Zemljišta, koja su na dan 1. jula 1930. godine tj. danom stupanja na snagu novog Zakona o šumama, bila pod šumom, dakle »šuma« u smislu zakona, bez obzira na ekonomski cilj. Ona se imaju po zakonskoj ustanovi § 6. održati kao šumska i za slučaj da bi nakon toga izgubila sastojinu, te se svela na golo šumsko zemljište. Pošto se gospodarsko iskorišćenje šume sastoji u glavnom u tome, da se sastojina skine sa šumskog zemljišta, dolazi bar u većini slučajeva neminovno do toga, da šume, koje su postojale 1. jula 1930. god., s vremena na vreme izgube sastojinu, te postaju mestimice golo šumsko tlo. Takve površine u glavnom daju nova sečišta i krčevine, pa i novi vetroi snegolomi, paljevine i po drugim kalamitetima uništene sastojine kao i opustošene šume. Sva su ova zemljišta »šumska zemljišta« u zakonskom smislu, jer su bila 1. jula 1930. godine pod šumom, koja je nakon toga posečena ili na koji drugi način izgubila svoju sastojinu. Bivša sastojina dokazaće se panjevima ,žilama i si.; kad je zemljište iskrčeno, svedocima, po obliku susedne šume i si. 309 |