DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
čiju, da je »šuma« u smislu zakona, te da se na nju odnose propisi toga zakona. Protivno se mora dokazati. Ova pravna osobina pojma šume već ima za posledicu, tvrdo kao dokaz, da je ekonomski cilj, kao kriterij za zakonski pojam šume, tek sekundarne i posredne važnosti. Engleski park, sa prirodnim divljim drvećem imaće stoga u većini slučajeva presumpciju za sebe, da je šuma u smislu zakona o šumama, i tek inim dokaznim sredstvima moraće se utvrditi, da nije šuma, već park. Francuski park a priori ne spada pod zakonski pojam šume, jer nema obično njen tipični vegetacioni oblik. Potsečeno drveće, umešano baštinsko cveće, negovane staze za šetnju itd. na prvi pogled dokazuju, da se ne radi o šumi, već o zemljištu, koje služi drugim ciljevima, na pr. higijenskim, estetskim itd. Prelazeći na potanje razmatranje gore iznete definicije moćićemo pobliže objasniti, kako ona u celosti odgovara zakonskom pojmu i potrebama zakona. Prvi kriterij iznete definicije je »oveće zemljište«. Prema tome ne ulaze u ovaj pojam šume pojedinačna, solitarna stabla, niti manje grupe drveća. Stoga nisu šume žive ograde, drvoredi, stabla uz obalu potoka i reka, po željezničkim nasipima, usamljeni hladnjaci po poljima i pašnjacima, ni manje zajednice istih. Kolika je ova minimalna površina, koja se još može supsumovati pod pojam šume, ne da se izraziti u određenoj cifri, jer nema fiksiranoga merila za isto. Veličina je prema prilikama raznih krajeva i okolnostima položaja različita. Stvar je zdravog ljudskog razuma, da po pronađenom stvarnom stanju u prirodi prosudi, da li je izvesna grupa drveća već gaj odnosno lug i time »šuma« ili to još nije. Svakako je u prvom redu i za ovo merodavna opet spoljna uočljiva forma. Drugi kriterij zakonskog pojma šume je obraslost drvećem. Prazno zemljište prema tome nije šuma u smislu zakona. D i c k 1 kaže: zemljište bez šumske sastojine po pravilu nije šuma ni u zakonskom smislu (Forstzivilrecht, pag. 1018). Isto tako za pojam šume nije dovoljna obraslost samo izvesnim pojedinačnim stablima. Obrast mora imati izvestan intenzitet, i to takav, da daje u svojoj celini vegetacioni oblik šume. Prema tome i sečište sa pojedinačnim semenjacima nije šuma u zakonskom smislu, već samo šumsko zemljište, o kome ćemo ali govoriti kasnije. Intenzitet pošumljenosti (Bestockungsgrad) se također ne da brojčano utvrditi. Stvar je stručnjaka da to na licu mesta prema stvarnom stanju prosudi. Granica između jako proredene šume i na pr. drvećem obraslog pašnjaka u prirodi nije uvek određena. Starost drveća ima na pojam šume također svoj stanoviti uticaj. Sitno bilje, jedva izniklo, tako dugo nije šuma u zakonskom smislu, dok ne pokazuje vegetacioni oblik šume. Čim ali to mlado bilje zadobije oblik šume, i ako mlade šume, ono je ipso facto došlo pod zakonski pojam šume i time pod udar zakona o šumama, te na taj način postalo »šuma« de jure. Stoga se ona i nesme više samovlasno pretvoriti u drugu vrst kulture. Po prirodi stvari će veštački zasađena kultura dati odmah oblik mlade šume, a iz semena ili korenja iznikla obično tek onda, kad se pojedine grupe šumskoga bilja spoje po većoj površini. Ova posljednja 304 |