DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1935 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Pored toga imamo i izvesne definicije, koje su ali u glavnom pre uzete iz francuske i nemačke stručne literature.1 Pojam šume, koji je već po svojoj prirodi složen, postaje još komplikovaniji time, što kao tehnički termin pojedinih nauka (na pr. prirodnih, ekonomskih, šumarskih i pravnih) dobija izvesne specifičke i modifikovane oznake, koje pojam u nijansama bar različito obeležavaju. Za zakonski, dakle pravni pojam »šume«, od važnosti je istaći činjenicu, da ne upotrebljavaju svi zakoni reč »šuma« u potpuno istom smislu, već raznoliko po svrsi, kojoj služe. Tako Građanski zakon donekle drukče nego Krivični zakonik, a Zakon o porezima i katastru u drugom smislu, nego Zakon o šumama. Ove stvarne činjenice biće svakako razlog, da pojam šume po novom Zakonu o šumama u nas još nije sasvim i bezprekorno obrađen. Daleko od pretenzije, da se ovim našim razlaganjima daje poslednja reč o tome važnom pitanju, ipak mislimo taj složeni pojam analizom svesti na jednu jednostavniju bazu, te uz to ukazati na izvesne nedostatke, koji su do sada, po našem mišljenju, netačno izneti o njemu u našoj stručnoj književnosti, kako ne bi nastala u tome izvesna pomutnja, koja bi mogla naškoditi ispravnoj aplikaciji samoga zakona. Da bi postepeno ušli u komplikovan sadržaj pojma šume u smislu novog Jugoslovenskog zakona o šumama, uzećemo najbolje za polaznu tačku razmatranje o samoj reci »šuma« sa njenim običnim sadržajem, kao što ga ima u svakidašnjem govoru. »Šuma« kao reč opšte poznata upotrebljavana je u svakodnevnom životu. Sadržaj te reci je obična, lako shvatljiva pretstava. Neće se naći olako lice, kome ova reč u govoru i pismu i sa uobičajenom sadržinom ne bi bila znana. Ipak već i za sadržaj? ovoga filološkoga pojma nije lagano pronaći pregnantan oblik, koji bi mogao zadovoljiti nauku. Prirodne nauke obeležavaju svoj pojam šume najbliže ovome pojmu dnevnog ljudskog saobraćaja, naime kao prirodni fenomen i oblik zemaljske vegetacije (biljna geografija, biljna biologija). Ova definicija služi diferencijaciji šumskog oblika vegetacije prema drugim oblicima, kao što su na pr. stepi, savane, tundre, trstike itd.2 Nauka o nacionalnoj ekonomiji i šumarska nauka operiše sa pojmom šume kao privrednim produkcionim sredstvom, i to u redu prvobitne produkcije (Urproduktion). U skrajnjoj formi prikazuje to na pr. ona po Ma đ a r e v i ć u izneta definicija, po kojoj je šuma »preduzeće, u kome iskorišćujemo privredne sile zemljišta u svrhu uzgoja drva, (Holzzucht) «. (Naše šume, Zagreb, 1932. »Pojam šume«). 1 Prof. Đ. N e n a d i ć, u knjizi »Računanje vrednosti šuma« iznosi definiciju, po kojoj je šuma u smislu te nauke: »Tlo obraslo šumskim drvećem«. Ovoj definiciji nedostaje važan kriterij »veće površine tla«, koji isključuje iz pojma šume pojedinačna stabla, živice, aleje i slično. Šumarski pojam »šume« obradio je također prof. A. Petrači ć u delu »Uzgajanje šuma«, ali ne u obliku pregnantne definicije, već u formi opširnijeg opisa. 2 Definiciju prof. G. Morosova, kojom se služi prof. Ugrenović u knjizi »Zakoni i propisi« (Zagreb 1930. pag. 19.) možemo ostaviti po strani, jer je daleko preširoka i obuhvata uopšte sve prirodne biljne zajednice na površini zemlje, a ne samo zajednicu šumskog drveća, koja nas ovde specijalno zanima. 300 |