DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Probna ispitivanja izvršena su na sledeći način:


1.) Stablo smrče oguljeno od kore prekrio sam tankim slojem kolofonijuma
polazeći sa predpostavke, da kolofonijum, kao krut materijal
neće moći slediti deformaciju površine stabla, usled čega će se u smeru
najvećih vlačnih napona (tačnije najvećih deformacija zatega) pojavljivati
pukotine. Nakon toga fiksirao sam nepomično jedan kraj stabla, a
slobodan kraj torsiono zaokrenuo. Već kod malenog zaokreta pojavile
su se pukotine u sloju kolofonija (suprotno smeru zaokreta), nagnute vrlo
ravnomerno, približno pod kutem od 45" (nešto položitije) prema osovini
stabla. U blizini čvorova zapaža se, da su pukotine rede i manje, a i
pravilnost kuta nagiba nešto je poremećena (SI. 3).


Odavle je vidljivo, da podela i smer najvećih napona na površini
stabla smrče kod torzionog zaokreta odgovara približno podeli i smeru
napona, koji se pojavljuju kod cilindra iz homogenog materijala pod
uplivom torzije, uz izvesnu nepravilnost u zonama stabla kod čvorova.


Ova nepravilnost sastoji se u glavnom (kako je već napomenuto)
samo u tom, da su pukotine u zonama stabla kod čvorova znatno rede
i manje, odnosno u tom, da su naponi u tim zonama stabla znatno manji.


Primećujem, da se iz izvršenih proba i nastalih pukotina zapravo
vidi, da su torzione deformacije u tim zonama manje, no kako struktura
i otpornost stabla u zonama između čvorova odgovara strukturi i otpornosti
stabla u zonama kod čvorova (izuzev sam čvor i njegovu neposrednu
blizinu), to su i elastične konstante E i G u obim zonama približno
jednake, usled čega je pravilan i izvod, da su kod manjih elastičnih deformacija
pojedinih zona stabla i naponi u tim zonama manji.


Pokušat ću da objasnim ovu pojavu. Izrežemo li iz plohe homogenog
cilindra, izvrgnutog uplivu torzije jedan elemenat, čije su po dve
strane paralelne, a po dve okomite na os cilindra, to će na njega delovati
čisti naponi smicanja. Usled toga pojavit će se u presecima nagnutim
tačno pod kutem od 45" spram osi glavni naponi pritiska i zatezanja,
činjenica poznata iz teorije elasticiteta.3


Poznato je međutim, da je otpornost drva pod naponima pritiska


i zatezanja u smeru vlakanaca znatno veća. nego okomito na smer vla


kanaca, a isto tako da je deformacija okomito na smer vlakanaca veća


nego u smeru vlakanaca pretpostavivši iste specifične napone u oba


smera.


Prenesemo li ova promatranja na elemenat izrezan iz stabla u zoni


između čvorova, glavni naponi zatezanja i pritiska biti će također na


gnuti pod kutem od 45" na smer vlakanaca odnosno na os stabla. Defor


macija izrezanog elementa biti će dakle znatno veća, nego kad bi naponi


delovali u smeru vlakanaca, odnosno manji nego kad bi naponi delovali


okomito na smer vlakanaca. Primećujem, da su kod malenih napona i


ove razlike malene.


Pošto se dakle kod drva ne radi o homogenom materijalu (jednake


otpornosti i elasticiteta u svim smerovima), neće se dakle niti glavne


deformacije plohe stabla kod torzije pojavljivati u smerovima nagnutim


tačno pod kutem od 45" spram osi stabla.


Uz pretpostavku da je deformacija kod smicanja u smeru vlaka


naca manja nego okomito na smer vlakanaca, može se očekivati, da će


3 (Vidi na pr. FöppI: Technische Mechanik, knjiga If.)


265