DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Probna ispitivanja izvršena su na sledeći način: 1.) Stablo smrče oguljeno od kore prekrio sam tankim slojem kolofonijuma polazeći sa predpostavke, da kolofonijum, kao krut materijal neće moći slediti deformaciju površine stabla, usled čega će se u smeru najvećih vlačnih napona (tačnije najvećih deformacija zatega) pojavljivati pukotine. Nakon toga fiksirao sam nepomično jedan kraj stabla, a slobodan kraj torsiono zaokrenuo. Već kod malenog zaokreta pojavile su se pukotine u sloju kolofonija (suprotno smeru zaokreta), nagnute vrlo ravnomerno, približno pod kutem od 45" (nešto položitije) prema osovini stabla. U blizini čvorova zapaža se, da su pukotine rede i manje, a i pravilnost kuta nagiba nešto je poremećena (SI. 3). Odavle je vidljivo, da podela i smer najvećih napona na površini stabla smrče kod torzionog zaokreta odgovara približno podeli i smeru napona, koji se pojavljuju kod cilindra iz homogenog materijala pod uplivom torzije, uz izvesnu nepravilnost u zonama stabla kod čvorova. Ova nepravilnost sastoji se u glavnom (kako je već napomenuto) samo u tom, da su pukotine u zonama stabla kod čvorova znatno rede i manje, odnosno u tom, da su naponi u tim zonama stabla znatno manji. Primećujem, da se iz izvršenih proba i nastalih pukotina zapravo vidi, da su torzione deformacije u tim zonama manje, no kako struktura i otpornost stabla u zonama između čvorova odgovara strukturi i otpornosti stabla u zonama kod čvorova (izuzev sam čvor i njegovu neposrednu blizinu), to su i elastične konstante E i G u obim zonama približno jednake, usled čega je pravilan i izvod, da su kod manjih elastičnih deformacija pojedinih zona stabla i naponi u tim zonama manji. Pokušat ću da objasnim ovu pojavu. Izrežemo li iz plohe homogenog cilindra, izvrgnutog uplivu torzije jedan elemenat, čije su po dve strane paralelne, a po dve okomite na os cilindra, to će na njega delovati čisti naponi smicanja. Usled toga pojavit će se u presecima nagnutim tačno pod kutem od 45" spram osi glavni naponi pritiska i zatezanja, činjenica poznata iz teorije elasticiteta.3 Poznato je međutim, da je otpornost drva pod naponima pritiska i zatezanja u smeru vlakanaca znatno veća. nego okomito na smer vla kanaca, a isto tako da je deformacija okomito na smer vlakanaca veća nego u smeru vlakanaca pretpostavivši iste specifične napone u oba smera. Prenesemo li ova promatranja na elemenat izrezan iz stabla u zoni između čvorova, glavni naponi zatezanja i pritiska biti će također na gnuti pod kutem od 45" na smer vlakanaca odnosno na os stabla. Defor macija izrezanog elementa biti će dakle znatno veća, nego kad bi naponi delovali u smeru vlakanaca, odnosno manji nego kad bi naponi delovali okomito na smer vlakanaca. Primećujem, da su kod malenih napona i ove razlike malene. Pošto se dakle kod drva ne radi o homogenom materijalu (jednake otpornosti i elasticiteta u svim smerovima), neće se dakle niti glavne deformacije plohe stabla kod torzije pojavljivati u smerovima nagnutim tačno pod kutem od 45" spram osi stabla. Uz pretpostavku da je deformacija kod smicanja u smeru vlaka naca manja nego okomito na smer vlakanaca, može se očekivati, da će 3 (Vidi na pr. FöppI: Technische Mechanik, knjiga If.) 265 |