DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 24 <-- 24 --> PDF |
i na Mljetu kao i na drugim analognim staništima u našem subtropskom pojasu postoje povoljni uslovi za život i razvitak´ plutnjaka. Strukovi, koje nalazimo na Mljetu, to nam potvrđuju. Držimo da neće biti suvišno, ako napomenemo izvjesne podatke o ovoj vrsti, a koji su od interesa za našu privredu (17). Plutnjaku je domovina Portugalija, Španija, Francuska, Italija, Otoci Sredozemnoga mora — Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, dalje sjeverozapadna obala Afrike — Maroko, Alžir, Tunis. Kako plutnjak dolazi od prirode na kamenitim mršavim zemljištima — sigurno je, da bi iskorišćavanje mnogih apsolutno šumskih zemljišta i u našem Mediteranu bilo na taj način omogućeno. Drvo plutnjaka nema velike vrijednosti. Vrijednost je ovoga hrasta u tome što daje pluto: Prvih pet godina ni deblo ni grane nemaju ovoja pluta, on dolazi šeste godine i služi za zaštitu jednako protiv mraza kao i protiv insolacije. Skidanje pluta ne počinje redovito prije petnajeste godine, a onda se ponavlja, redovito najčešće svakih deset godina, pazeći, da se ne povrijedi kambijalni sloj. U starosti od 50 do 150 godina daje plutnjak najviše koristi, a može doseći i starost od 200 godina. Iz razloga, što plutnjak već u prvoj godini — kao i druge vrste hrastova — razvija jaku srčanicu, kultiviranje sa sadnicama ne vodi redovito dobrom rezultatu. Pri vađenju sadnica, pa pri transportu i sadnji redovito dolazi do povrede žilja, a to utječe i na kasniji razvitak. Mlade biljke obole, mnogo ih polagano ugine, a one, koje ostanu u životu, ne pokazuju mnogo sposobnosti za život i napredak. Pri pomlađivanju odnosno uzgajanju plutnjaka primjenjujemo s a d- n j u ž i r a, a da osiguramo rezultat, pribjegavamo kulturi u loncima . U svakom slučaju treba voditi brigu o provenienciji sjemena. Do sada je poznato, da španska rasa nije toliko osjetljiva na utjecaj ranih mrazova kao rase iz Portugalije. Iz toga razloga i visinsko rasprostiranje nije isto — španska rasa ide visoko i više je otporna od mraza, dok Portugalska rasa ne prelazi visinu od 600 m. na svojim prirodnim staništima. Žir sa staništa iz Maroka daje vrlo razvijene strukove, koji su, možemo reći, dva puta viši od evropskih, daje pluto od velike tehničke vrijednosti, daje slatko sjeme, koje je podesno za jelo i koje nadoknađuje plod kestena. Na osnovu jedne odredbe zabranjen je izvoz ovoga sjemena. Kultura u saksijama traži dosta obazrivosti i pažnje. I kod ove vrste drveća vidimo vezu između šumskog gospodarstva i poljoprivrede u izvjesnoj mjeri. Po dozrijevanju, ne kasnije od novembra mjeseca, zasadimo plutnjakov žir u obične vrtne lonce od ilovače, postavimo ih kroz zimu u staklaru, a s proljeća, kad je sjeme niklo, presadimo sadnice sa hljebom. Na 1 ha dođe 200—250 sadnica pretpostavivši odstojanje reda od reda 8m., a odstojanje jedne sadnice od druge u redovima 6 m. Dalje njegujemo kulturu plutnjaka kao voćnjak. Interesantno je, da su se uzgajanjem u loncima bavili već i stari Rimljani. Uzgajanje pluta u Portugaliji obavlja se danas na pomenuti način. Pri podizanju nasada plutnjaka treba imati pred očima, da plutnjak ne daje pluto na staništima, na kojima se ne osjeća sasvim dobro. 258 |