DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
dobro zastupljena i planika, što više, planika ovdje pokazuje da je u izvjesnoj mjeri naprednija nego česmina, pokazuje naime jači napredak u visinu. Imajući pred očima naše izlaganje o progresivnoj sukcesiji možemo kazati, kako je gotovo sigurno, da će se ovaj odnos u toku vremena izmijeniti. Planika će vjerojatno šuštati u visinskom priraštaju, kako to pokazuje sastojina u Valakiji. Naše napomene o progresivnoj sukcesiji imaće i na ovom staništu svoje puno opravdanje: Što je sastojina: razvijenija, nastaće u sastojini povoljniji klimatski odnosi za napredovanje česmine, uslijed sve jačeg sklopa ojačaće se stepen vlažnosti, što je za intenzivniji razvitak česmine od bitnog utjecaja. U odraslijoj starijoj sastojini — na ovim staništima svakako oko 40 godine — doći će česmina u položaj, koji joj kao i drugim njezinim saplemenicima najbolje odgovara i u kojem je osiguran njezin intezivan razvitak, a to je kruna u suncu, podnožje u svježini i deblo u sjenci. I ako na Mljetu ne zauzima o š t r i k a prostrana staništa, napomenućemo je zbog cjeline. Oštrika pripada medu vrste, koje se razvijaju u manjim dimenzijama, redovito ne prelaze visinu od 2—3 m, a samo ponekad nalazimo strukove od 4—5 m visine. Ima habitus sličan česmini. Lišće joj je nazubljeno, golo sa obje strane. Međutim nazubljenost dolazi samo u mlado doba, kasnije se gubi, pa lišće ostane čisto bez bodljika. Oštrika inače ima u mediteranu dosta brojna staništa — dolazi u većoj mjeri u južnim dijelovima Istre, nalazimo je na mediteranskim ostrvima i drugdje. Pored primorskih staništa zauzima oštrika u našoj zemlji prostrana staništa u Vardarskoj banovini (15). Dajući veoma tvrdo i teško drvo kao i česmina ima ekonomske važnosti u Mediteranu zbog odličnog ogrijeva. Kora je više tanka, iz daljine sjajna, može da služi za štavljenje jednako kao i kora česmine. Ubodom mušice Chermes ilicis stvaraju se na lišću okrugle crvene šiške, koje služe za mašćenje (16). Na Mljetu smo našli u Velikoj Pomi i u Popovom Dolu nekoliko strukova hrasta plutnjaka — Quercus suber. On nije ovdje domaći; ovi su strukovi zasađeni pred kojih tridesetak godina. Sudeći prema ovim strukovima — plutnjak ovdje dobro uspijeva, strukovi su dobro razvijeni i plašt pluta je dobar. Od kolike važnosti po našu zemlju, naročito po privredu naših mediteranskih krajeva, može biti kultura plutnjaka, dokazom su podac i o uvoz u plut aspoljnu trgovinu: u naš u zemlj u prema evidenciji Zavoda za Godine Uvezena količina Vriiednost 1928 1929 q3.459 4.835 D 3,096.000 3,810.000 1930 1931 1932 1.486 1.392 1.108 1,873.000 1,103.000 692.000 1933 1.657 909.000 1934 do kraja juna 959 631.000 Upravo okolnost, što trebamo pluta za svoje potrebe upućuje nas, da plutnjaku obratimo punu pažnju odnosno da damo mogućnosti za njegovo uzgajanje na svojim staništima — u toliko prije, što kod nas 257 |