DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
pinama birajući dublja zemljišta. Na boljim, svježim staništima dolazi ona redovito u bogatoj biljnoj zajednici, čini sastojinu i sa zimzelenim i sa listopadnim vrstama. Karakteristiku svojih suplemenika u pogledu razvitka žilja pokazuje i česmina ovdje već od početka svoga razvitka. U prvom početku možemo konstatovati tendenciju srčanice da zahvati što dublje. A to je i posve razumljivo jer će na taj način lakše izdržati duge sušne periode. Istom kasnije, kad se već srčanica dobro razvila, razvija se pobočno žilje koje prodire u pukotine između kamenja. Imajući u vidu s jedne strane stanišne prilike, u kojima se razvija česmina, a s njima u vezi i raznolike štetne utjecaje, kojima je izložena na svome staništu, kao i s druge strane njezin vrlo interesantan razvitak, SI. 27. Česmina (Quercus Hex L.) iz predjela Valakija. a´= Krivulja tekućeg visinskog priraštaja; b = Krivulja prosječnog visinskog priraštaja. prije svega pravilnu formu debla, lako ćemo doći do zaključka, da je česmina medu našim vrstama u mediteranskoj šumi jedna od najotpornijih, da joj je vitalitet neobično jak. Nije teško konstatovati i rijetku sposobnost u procesu pomlađivanja, koju pokazuje česmina na našim staništima. Kad je mlada biljka česmine uništena požarom, popašom ili što može takode da nastupi izvanredno jakom sušom ili možda kojim kalamitetom, javiće se novi izbojci između stjena. Ako se odrasli strukovi skrešu, javiće se iz panja brojni izdanci širokog sjajnog lišća. Kad stoka poodgriza lišće, ogranci se brzo zaodjenu novim, a to je novo lišće kad u većoj a kad u manjoj mjeri bodljikavo — sigurno zato da bi se na taj način lakše i sigurnije obranilo od ponovnih napadaja stoke (14). Iz naših ranijih izlaganja slijedi, da česmina dolazi na Mljetu u mješovitoj sastojini. Prema opažanjima u sastojinama u Planjaku, koje su nastale poslije požara 1917. godine, nalazimo, da je pored česmine 256 |