DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 63     <-- 63 -->        PDF

i najzad trgovanje njime. Pošto Zagrebačke uzanse nemaju propisa za šperovano
drvo, iznosi Bečke uzanse.


Glava sedamnaesta. Transport drvene robe.


Autor konstatuje da je za uspešno razumevanje tehnike trgovine (drvetom
neophodno poznavanje izvesnog detalja saobraćajno-tehničke prirode. Zbog toga je
objasnio najvažnije osnovne pojmove koji se na to odnose.


Pisac ističe razlike u transportu robe željeznicom i brodom. One su znatne
i utiču na otpremu robe sa mesta preradivanja na tržište. Zatim prikazuje pobliže
prevoz železnioom i prevoz brodom ističući sve momente, koji se kod toga moraju
uzeti u obzir upozoravajući na propise za prevoz.


Glava osamnaesta. Tršćanske uzanse. S obzirom na važnost, koju pretstavlja
u našem iskoriššćavanju šuma izvoz drveta u Italiju, pisac je izneo u prevodu doslovni
tekst Tršćanskih uzansa od godine 1926. Time je udovoljeno jednoj praktičnoj potrebi
našeg trgovačkog sveta, jer ova knjiga ima da posluži i kao priručnik.


Zaglavak. Trgovačka terminologija.
Pod tim naslovom izneo je pisac 269 naših naziva u trgovini drvetom i naziva,
koji im odgovaraju u francuskom, nemačkom, engleskom i talijanskom jeziku.
Držim da će se naći još vrlo malo naših termina u trgovini drvetom i to verovatno
samo lokalnih, koji ne bi bili obuhvaćeni prednjom terminologijom.


Taj rad prof. Ugrenovića bio je svakako trudan i dugotrajan, ali je rezultat
vredan toga truda, jer je njime udovoljeno jednoj velikoj potrebi kako u trgovačkom
svetu, tako i u stručnim šumarskim krugovima. Uvođenjem jednoobraznosti u nazivima
trgovačke drvene robe uklanjaju se mnogi nesporazumi i smetnje.


Iz moga prikaza prvog dela »Tehnike trgovine drvetom« od prof. Ugrenovića,
koji sam izneo u svesci Š. L. za decembar 1934 god. i iz prednjeg prikaza drugoga
dela mogu stručni krugovi videti, da je prof. Ugrenović tim svojim delom obuhvatio
sve grane savremene tehnike trgovine drvetom kod nas.


Svu tu materiju ove tako važne grane naše šumarske nauke obradio je on
dobro smišljenom metodom, sistematski, iscrpno, jasno i ubedljivo. Sve je prikazano
onako kako se u praksi zbiva i pojedina zbivanja ocenjena, a gdegod je bilo potrebno
: najmanje teoretsko obrazloženje, pisac ga je dao lako razumljivim načinom.


Delo će, kao što sam već u početku naglasio, odlično poslužiti ii studentu i
praktičnom šumaru, a isto tako i indusrijalcu i trgovcu drvetom.
Delo profesora Ugrenovića »Tehnika* trgovine drvetom« ima veliku vrednost.


Ing. Jovo Metlaš.


PREGLED ČASOPISA


Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 1933 No 2 — F. Haas: Das neue
Forstgesetz des Kantons Solothurn. (Novi zakon o šumama u kantonu S.) — A. II.
Meyer : Eine mathematisch-statistische Untersuchung über den Aufbau des Plenterwaldes.
(Matematsko-statističko istraživanje o sastavu preborne šume.)


No 3 — P. .1 aceard : Über die Schwankung der Kohlensäureaufnahme bei der
Photosynthese. (O raznoličnom primanju ugljične kiseline pri fotosintezi.) — Dr. F.
Heske : Das forstliche Forschungswesen im britischen Weltreich mit besonderer Berücksichtigung
von Britisch-Indien. (O šumarskim istraživanjima u Britanskom carstvu
s osobitim osvrtom na Britansku Indiju. U članku su navedeni podaci o površini Britanskog
carstva i njegovim šumama. Britansko carstvo zaprema površinu od 40 mil.
kv. km., odnosno 27% zemaljskog kopna. Od toga otpada na Evropu 0,8%, Aziju 14%,
Afriku 25%, Ameriku 26%, Australiju 21,6% i na južne polarne krajeve 12,6%. Od
ukupne površine Britanskoga carstva pokriveno je 4,82 mil. kv. km. ili 12% šumom. Od
ove goleme površine šuma iskorišćuje se 40% ili 1,8 mil. kv. km. Tu je zastupano vrlo.


231




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 64     <-- 64 -->        PDF

mnogo vrsta drveća. Od šumske površine cjelokupnog Brit. carstva nalazi se 57% u
Americi, 19% u Africi, 17% u Aziji, 7% u Australiji i 0,2% u Engleskoj. Oko polovine
šumske površine otpada na listače.) — W. Ammon : Ein bedenkliches »Waldbau-
Lehrbuch«. (Kritika knjige K. Philippa »Der rationalisierte Waldbau«.)


No 4 — H. Grossmann : Die zweite Baufachausstellung in Zürich. (Druga
zgradarska izložba u Z.) — H. A. M e y e r: Eine matematisch-statistische Untersuchung
über den Aufbau des Plenterwaldes. (Svršetak.)


No 5 — Holzhaus-Wettbewerb der »Lignum« und des schweizer. Werkbundes.
(Natjecanje u gradnji drvenih kuća između tt. »Lignuni« i Švajc. grad. saveza.) — A.
M en ne: Die Kleindarre Bern im Vollbertrieb. (Mala trušnica Bern u punom pogonu.)


No 6 — J. Jege rl eh n e r: Der Aletschwald als Nationalpark. (Šuma Aletsch
kao nacionalni park.) — J. Seger : Das Försterhaus im Adlisberg-Zürich. (Šumarska
kuća u A.-Z.)


No 7/8 — H. Grossmann : Zuwachsreicher Mittelwald. (O prirašćivanju
srednje šume Marthalen.) — Winkler : Vortragszyklus für das höhere Forstpersonal
über Nutzholzhandel und Nutzholzverwertung. (Ciklus predavanja za više šumarsko
osoblje o trgovini i unovčivanju tehničkog drva. Predavanja su držana od 6—8 juna
1933 u Zürichu.) — K.: Zweizerische Forststatistik 1931. (Švajcarska šum. statistika
od 1931. Prema toj statistici iznosi površina šuma javnih ustanova u Švajcarskoj


714.007 ha. Od toga pokrito je šumom 88.6%, a na neplodne površine otpada 8%. Državne
šume zapremaju površinu od 42.687 ha, a šume općina i korporacija 589.856 ha.
Visoke šume zapremaju 92,7%. Neuređene šume zapremale su 16,4%. Površina srednjih
i niskih šuma, kojih najviše ima u kantonu Tessin, stalno opada. Navedeni su podaci o
iskorišćivanju šuma i o prihodima, te podaci o uvozu i izvozu drva.) — J. Pod li
o r s k .: Die forstliche Verwendung von Asphaltpappe. (Upotreba asfaltirane ljepenke
u šumarstvu.)
No 9 — H .Knuchel : Über Zuwachsschwankungen. (O raznoličnosti prirašćivanja.)
—Dr. W. Schädelin : Die Transportgrenze als Grundlage einer räumlichen
Ordnung im Schlagwald. (Granica transportovanja kao osnov prostornog poretka u
šumi.)


No 10/11 — Jahresversammlung des Schweizerischen Forstvereins in Schwyz,
vom 20—22 August 1933. (Godišnja skupština Švajcarskog šum. udruženja održana
20—22. VIII. 1933 u Schwyzu.)


No 12 — W. Vi s eh er: t Dr. Hermann C h r i s t - Socin. (Poznati botaničar
Dr. H. Chris t-Socin umro je u starosti od 100 god. 24 X 1933 g.) — H. K n u c h e 1:
Über Zuwachsschwankungen. (Svršetak.) — Krutina : Nationalsozialismus und Forstwirtschaft.
(Nacional, socijalizam i šum. gospodarstvo.)


1934 No 1 — E. Fischer : Beobachtungen über die im Botanischen Garten in
Bern kultivierten Schlangenfichten und deren Nachkommen. (Opažanja o rastenju
smreke zmijolikog habitusa i njenog pomlatka u Botaničkom vrtu u Bernu.) — Dr. A.
Becherer : Der wissenschaftliche Name der Fichte und der Weistanne. (O nomenklaturi
smreke i jele.) — A. Bérard : Die französische Hochdurchforstung. —
Eclaircie par le haut. (Francuska visoka proreda.) — H. A. Meyer : 2 cm Stufe oder
4 cm Stufe? (O obrazovanju debljinskih stepena po 2 ili 4 cm. Povodom jednog članka
od J. D a r b e 11 a y a.)


Ing. M. Anić


233




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 65     <-- 65 -->        PDF

PROMJENE U SLUŽBI


Premješteni su:


Čeovi ć i n ž. Ivan , viši šum. savjetnik 4. grupe 1. stepena, od sreskog načelstva
u Zagrebu Kr. banskoj upravi u Zagrebu.
Nikoli ć i n ž. Nenad , viši šum. savjetnik 4. grupe 2. stepena, od Direkcije šuma
u Aleksincu za vršioca dužnosti direktora šuma u Čačku.
Vučković i n ž. Milan, šum. savjetnik 5. grupe, od šum. uprave u Županji
k Direkciji šuma u Vinkovcima.
Bati ć inž. Jakob , šum. savjetnik 6. grupe, od šum. uprave u Kosinju za sreskog
referenta kod sres. načelstva u Somboru.
L o z j a n i n inž. M i 1 o r a d, šum. savjetnik 6. grupe i šei šum. uprave »Jaminska«
u Moroviću, k šum. upravi u Sv. Roku.
Stošić inž. Mihajlo, šum. viši pristav 7. grupe, šef šum. uprave u Uzicama,
k šum. upravi u Valjevu.
Vučković inž. B 1 a ž i m i r, viši šum. pristav 7. grupe, od šum. uprave u Baiinoj
Bašti k Direkciji šuma u Čačku.
Pavličevi ć A. S t e v a, podšumar 1. klase 7. grupe, od sreskog načelstva u Šibeniku
k sres. načelstvu u Splitu.
B r a c a n o v i ć Nikola, podšumar 9. grupe, v. d. sres. šum. ref. u Hvaru, k sres.
načelstvu u Preku.
Bariši ć Josip , podšumar 9. grupe, v. d. sreskog šum. ref. u Preku, k sreskom
načelstvu u Hvaru.
T o d o r o v i ć Dušan , poni. tehnič. manipulant 10. grupe, od šum. uprave u Plevlju,
k šum. upravi u Čajničima.
Sabovljevi ć inž. Jovan, šum. pristav 8. grupe, od sreskog načelstva u Iloku
za šefa šum. uprave u Sv. Roku.
Lončar inž. Vladimir, šum. pristav 8. grupe, od sres. načelstva u Donjoj Stubici
za šefa šum. uprave u Nemiloj.
Lukić inž. Čedomir, šum. pristav 8. grupe, od šum. odsjeka Kr. banske uprave
u Cetinju, k Direkciji šuma u Sarajevu.
Mcršo l Vinko , potšumar 8. grupe, od sres. načelstva u Kranju, k šum. upravi u
Bohinjskoj Bistrici.
M u ž i n i ć inž. Mirko, šum. pristav 8. grupe, od šum. uprave u Vinkovcima,
k šum. upravi u St. Mikanovcima.
Kangrg a inž. Đuro , viši sekretar Min. šuma V. grupe iz Otočca k odelenju Ministarstva
šuma u Beogradu.


Unapredeni su:


O p a č i ć mg. Vojislav, za šum. pristava i šefa šum. uprave 8 grupe kod
šum. uprave u Kićevu;
Navrati l ing. Ivo, za šum. pristava 8 grupe kod Direkcije šuma u Zagrebu;
Matijašić ing. Vladimir za šum. pristava 8 grupe i šefa šum. uprave
u Rudopolju;
K u d i . o v ing. V a s i 1 i j e za šum. pristava 8 gr. kod šum. uprave u Leskovcu;


233