DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Proceiiat iskorišćavanja kod piljenja ovisan je o raznim činiocima, pa je prema


tome i različit. Autor nabraja te činioce i ističe pobliže njihov upliv na veliHnu


procenta. Sam procenat može se izračunati na razne načine.


Pre nego što ispiljena roba počne dolaziti na drvno tržište mora se ona sor


tirati, složiti i ostaviti da izvesno vreme preleži na stovarištu da se prosuši. Taj


rad na stovarištu također je pobliže objašnjen.


Autor je pokazao i način, kojim se utvrđuje vredriost piljene robe. U tu svrhu
potrebno je poznavanje količine i kvalitete robe. I jedna i druga pobliže su objašnjene.
Isto tako potrebno je poznavanje stalnih i tekućih proj-zvodnih troškova, koje autor
taksativno nabraja.


Najzad se autor dotakao nastojanja za racionalizovanjetn i mehanizovanjem
rada na pilanama, pa je protumčio u čemu se ono sastoji. Pri tome konstatuje, da
je rad pilana već do sada u velike mehanizovan i da stoga u tome pitanju treba voditi
računa o našim specijalnim prilikama u oblasti iskorišćavanja šuma.


Uz tekst o pilanama doneseno je još 53 što slika što crteža, od toga mnogo
originalnih, što uvelike olakšava studiju pilana.
U glavi četrnajst iznesene su Zagrebačke i Ljubljanske Uzanse za piljeno drvo.
Time je upotpunjena ova knjiga, koja ima da služi kao udžbenik i priručnik.


Glava petnaesta govori o veštačkom sušenju drveta. Autor daje prvo definiciju
veštačkog sušenja a onda kaže, da postoje dva gledišta sa kojih se može posmatrati
i ocenjivati veštačko sušenje drveta: gledište evropskih i gledište američkih šumarskih
i drvarskih krugova.


Posle toga autor iznosi i prikazuje prednosti i mane veštačkog sušenja. Pre
nego što je prešao na prikazivanje samoga sušenja on je objasnio njegove teorijske
osnove, a zatim opisao tipove sušnica.


Sama tehnika sušenja prikazana je potanko i jasno i dodana Flatscherova tabela,
koja predočuje pregled temperature i procenta vlage uzduha u komorama u susnicama
za vreme sušenja drveta raznog stepena vlage.


Kako se uz pilane grade obično i parionice za drvo, autor je objasnio i parenje
drveta.


Glava šesnajsta. Furniri i šperovano drvo.


Proizvodnja šperovanog drveta kod nas novijeg je datuma, ali zbog svoje
velike važnosti ona zaslužuje punu pažnju šumarskih krugova. Cilj proizvodnje furnira
i šperovanog drveta pisac je vrlo dobro označio kad kaže: »Savremena tehnika prerađivanja
i iskorišćavanja drveta razvija svoj rad naročito u dva smjera: jedno,
da bi učinila drvo što upotrebljivijim tehničkim materijalom, drugo, da bi što bolje
iskoristila drvnu masu koja se prerađuje. Oba cilja dosegnuta su najpotpunije furnirima
i šperovanim drvetom. Proizvodnja furnira i šperovanoga drveta ne samo da
daje naročiti smjer tehnici njihove današnje izrade i upotrebe, već je vjerojatno,
da će ona imati i svoj refleks na šumskog gospodarstvo budućnosti. Vrsti drveta,
koje su do nedavna bile sporedne važnosti (na pr. johovina, brczovina), stoje danas
u centru tehnološke, komercijalne i industrijske pažnje.«


Autor zatim ističe dobre strane proizvodnje i naglašuje da se kod nje iskorišćuje
opseg a ne dijametar. Iz tih razloga cilj budućeg šumskog gospodarstva biće
odgajanje stabala slabijeg dijametra no danas.


Nakon te opće karakteristike i ocene furnira i šperovanog drveta pisac je pobliže
prikazao furnire, njihovu prednost u poredenju sa masivnim drvetom, tehniku izrade,
trgovanje furnirima i najzad Zagrebačke uzanse za furnire.


Šperovano drvo autor definiše kao ploče, dobijene lepljenjem neparnog broja
furnira odnosno daščica na taj način, da se žica susednih daščica ukrštava pod pravim
kutem. Navodi broj daščica koje se lepc, način lepljenja, prednosti šperovanog drveta


23 0