DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 59     <-- 59 -->        PDF

u toj fazi mogao razumeti i pravilno voditi, autor ga je ne samo opisao nego i protumačio
tok, suštinu i vanjske pojave procesa koji se zbivaju u žežnici. Najzad je
prikazao hlađenje i razgrtanje ugljena. Sve je to pisac razradio metodički, jasno(pregledno.


Ugljarenje u ležećim žežnicama ima svoje prednosti u planinskim predelima.
Pisac je ukratko prikazao i te žežnice.
Manipulacija gotovog ugljena zahteva mnogo opreznosti. Autor je manipulaciju
objasnio i naročito naglasio sve što se kod toga mora imati na umu.


Kod ugljarenja od bitne je važnosti da se zna efekat pougljivanja. Pisac ističe
faktore o kojima je taj efekat ovisan. Oni su unutrašnji u samom drvetu i spoljašnji.
Tekstu su dodane dve Denzove tabele, od kojih jedna pokazuje prostorne sadržine
ugljarskoga drveta naprama kubnoj sadržini drvenoga uglja za razne vrsti i razne
Sortimente ugljarskoga drveta, a druga odnos kubne sadržine ugljarskoga drveta
naprama količini dobijenog uglja (na upini i bez rasprašivanja).


Najzad autor prikazuje svojstva i kvalitet drvenog uglja. U svojstva drvenog
uglja pisac ubraja njegovu gradu, kemizam, spoljašnje lice, težinu i snagu ogrevanja,
pa ih sve pobliže i objasnjuje.


Sam kvalitet drvenog uglja pisac posmatra i tumači sa gledišta producenta,
trgovca i potrošača. Najzad navada zašto se sve upotrebljuje drveni ugalj. Na kraju
su dodane Zagrebačke i Ljubljanske uzanse.


Glava jedanaesta. Primanje izrađenih produkata.


Po dovršenom izrađivanju vrši se primanje izrađene robe iz ruku radnika.
To je važan posao i lica koja tu robu preuzimaju, moraju biti s tim poslom dobro
upoznata. Autor je stoga objasnio cilj primanja i naveo, na koji se način primaju pojedini
sortimeuti (po komadu, po kubnoj sadržini, po prostornoj sadržini, po dužini, po
težini). Sama tehnika utvrđivanja količine izrađenog sortimenta pobliže je opisana
i protumačena u prvom delu »Tehnika trgovine drvetom«, pa autor upućuje na odnosna
poglavlja treće knjige.


Olava dvanaesta. Iznošenje.


Pisac ponajprije ističe cilj iznošenja izrađene robe iz šume. Troškovi transporta
sortimenata sa mesta izradbe u šumi do mesta prerađivanja odnosno do tržišta veoma
su odlučni za rentabilitet iskorišćavanja šume pa i za rentabilnost samoga gospodarstva
u izvesnoj šumi. Općenito uzeto, transportni troškovi pogađaju u prvom redu
vrednost drveta na panju i ako oni nadmaše izvesnu granicu, drvo na panju nema
vrednosti. Ali u pojedinim konkretnim slučajevima, a to je većinom kada šumu ne
iskorišćuje direktno vlasnik nego kupac, troškovi transporta pogađaju zaradu kod
posla i mogu ćeli posao učiniti pasivnim.


Sasvim je prirodno dakle da i vlasnici šume i eksploateri od vaikada idu za
tim da se troškovi iznošenja šumskih proizvoda iz šume što više umanje. To nastojanje
dovelo je do iznalaženja i usavršavanja raznih načina iznošenja. Samo i težnja za što
jeftinijim načinom iznošenja sortimenata iz šume mora imati svoje granice kada je
u pitanju zaštita šumskog podmlatka i šumskog tla. Na tom se pitanju često sukobljuju
interesi ekslploatera sa pravim interesima vlasnika šume.


Kod transporta šumske robe autor posve ispravno razlikuje dve faze. Prva
ide za koncentrisanjem izrađenih produkata na izvesnim mestima u šumi, na ivici
šume, na početku saobraćajnih sretstava ili pored njih, a samo u izuzetnim slučajevima
do postrojenja za prerađivanje. U drugoj fazi produkti se prenose sa tih mesta do
postrojenja za prerađivanje -ili do stovarišta određenih za trgovinu. Ta se faza odigrava
na većim udaljnostima pokretanjem velikih drvnih masa i pomoću naročitih
transportnih sretstava. Ogromnu važnost te druge faze iznošenja po tehničku i finansijsku
stranu iskorišćavanja šuma autor vrlo dobro karakteriše kad kaže: »Ona traži


227