DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Direkcija šuma Vinkovci: Za lišćare, cepanice 1 pm I klase = 073 m3, II klase 0´67 m3, oblice I klase 0´62 m3, II klase 0"55 m3. Direkcija šuma Brodske Imovne Općine: Za lišćare, cepanice 1 pm I kl, = 0´75 ms, II kl. i oblice I kl. 0´65 m3, oblice . kl. i sečenice 0´55 m3, granje i panjevina 0´50 m3. Banska Uprava u Zagrebu: Za lišćare, cepanice 1 pm = 075 m3, oblice i taninsko drvo 0´65 m3, panjevina i granje 0´50 m3. Banska Uprava u Banja Luci: Za lišćare, cepanice 1 pm 0´70 m3, oblice 0´68 m3, nesortiirano drvo 0´6. ´m3. Banska Uprava u Novom Sađu: 3 33 Za lišćare, cepanice I kl. 070 m, cepanice II kl. 0´65 m, oblice 0´60 m, sečenice 0´4Q m3. Kao što se vidi cenovnici pojedinih državnih nadleštava pokazuju znatne međusobne razlike u veličini redukcionih faktora. Tako na pr. redukcioni faktor u cenovniku Banske Uprave u Zagrebu utvrđen je za nesortirane cepanice sa 075, a u cenovniku Banske Uprave u Novom Sađu za cepanice I kl., da´kle za sortirano drvo samo 070 ili za 7% manje, premda 1 pr. m. cepanice I kl. ima u stvari veću kubnu sadržinu nego 1 pm nesortiranih cepanica. Takova podvojenost dovodi u praksi kod procena, davanja veštačkih mišljenja o raznim sporovima kao i u drugim sličnim prilikama do neugodnih posledica, a može i sama po sebi da izazove sporove. Profesor Ugrenović učinio je veliku uslugu našim šumarskim1 i šumsko-industrijskim krugovima što je utvrdio granice, u kojima se kreću redukcioni faktori za pojedine Sortimente. Po prirodi same stvari jasno je, da redukcioni faktor ne može biti jedan fiksan broj, ali zato moraju biti fiksne granice u kojima se on kreće. Na pr. jedan prostorni metar oblica izrađenih iz većinom pravne deblovine prorednog materijala svakako ima veću kubnu sadržinu nego li jedan prostorni metar oblica, izrađenih od ogranaka starih stabala. Ali se one nalaze između izvesnih granica, a na praktičaru je da u konkretnom slučaju odredi mesto u tim granicama. Uveren sam da će se naši stručni šumarski krugovi kod sastavljanja zvaničnih šumskih cenovnika rado koristiti rezultatima proučavanja spomenutih redukcionih faktora sa strane prof. Ugrenovića i u tome pogledu stvoriti jednoobraznost. Ali će ti rezultati vrlo dobro doći i praktičarima kod procena, kalkulacija cena i davanja stručnih mišljenja u raznim sporovima. Šteta da nisu izneseni redukcioni faktori i za četinjare. Poglavlju o ogrevnom drvetu dodane su Zagrebačke i Ljubljanske uzanse koje se odnose na to drvo. Proizvodnja hrastovog i kestenovog taninskog drveta mnogo je jednostavnija od produkcije ogrevnoga drveta .Sve važnije što o tome treba znati, pisac je rekao. Vanjski izgled toga drveta u složaju predočen je jednom originalnom slikom a dodane su i Zagrebačke uzanse za taninsko drvo. Glava deseta. Drveni ugalj. Iako se drveni ugalj proizvodi kod nas u velikim količinama, naročito za vreme boljih konjunktura na tržištu, ipak je sama tehnika proizvodnje a osobito njezina teoretska strana temeljito poznata samo vrlo ograničenom broju šumarskih stručnjaka. Ta se proizvodnja u praksi posmatra više empirijski usled čega sumnogi osnovnu pojmovi ostali magloviti i nejasni. Prof. Ugrenović na osnovu temeljitog poznavanja praktične strane i temeljite studije potpuno je osvetli© i objasnio tu granu iskorišćavanja šuma i upoznavanje s njom učinio pristupačnim svakom šumaru i industrijalcu. 225 |