DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Pisac je proizvodnju ogrevnog drveta iscrpno opisao i protumačio. On ponajprije
ističe prirodna svojstva, od kojih zavisi stepen upotrebljivosti, trgovački kvalitet i
vrednost ogrevnog drveta, pa onda konstatuje da pored prirodnih svojstava to drvo
kao trgovačka roba mora da ima i druge izvesne osebine, koje su odlučne po njegovu
trgovačku vrednost. Te su osebine stepen suvoće, dimenzije, spoljašnje lice
i način slaganja. Zatim se nabraja drvni materijal koji se bez finansijskog gubitka može
upotrebiti za proizvodnju ogrevnog drveta. U taj materijal pisac ubraja u poslednjem
redu i vetrolome ,leževinu i suvarke. Svakako je pisac imao tu u vidu vetrolome,
leževinu i suvarke, koji nisu sposobni ni za kakovu tehničku upotrebu nego za gorivo,
ali bi ipak bilo dobro da je to i naglasio. Ima naime vetroloma, leževine - izvala i
suvara, koji su sposobni i za tehničko drvo. To vredi specijalno za stare i prestare
hrastove šume, naročito za one na poplavnom terenu. Zbog prestarclosti stabla se tu
često izvaljuju a osobito posle duže poplave. Stanište se raskvasi i stablo usled svoje
ogromne težine a možda i zbog toga što je već ranije lišeno žile srčanice, već i kod
slabijeg vetra a često i bez vetra izgubi ravnotežu i izvali se. Takova hrastova
stabla mogu biti inače posve zdrava i tehnički upotrebljiva. Isto tako u našim starim
ravničkim hrasticima izrađene su od suvareva velike količine raznog tehničkog
drveta. Stari se hrastovi naime često suše i iz drugih raznih uzroka a ne samo uticajem
gubara i medljike. Drvo takovih suvareva, ako je ubrzo iskorišćeno, znalo je
dati i dobre tehničke robe. Ali i suvarevi, nastali usled medljike i gubara, iskorišćuju
se češće za tehničke svrhe.


U daljem toku poglavlja o ogrevnom drvetu autor ga grupišc po vrsti drveta
u tvrdo i mekano a po načinu iznošenja u neplavljeno i plavljeno, objasnjujući te
razlike.


U pogledu sortiranja razlikuje pisac trgovačko i netrgovačko sortiranje. Trgovačko
sortiranje poznaje cepanice, oblice i sečenice. Svi ti sortimenti i njihove dimenzije
potanko su opisani i objašnjen. Za lakše razumevanje tekstu je pridružena
jedna originalna slika.


Objašnjeno je također i netrgovačko sortiranje i tekstu također dodana jedna
originalna slika.


Sama tehnika izrađivanja i slaganja drveta prikazana je iscrpno i jasno i tekstu
dodane tri originalne slike. U pogledu slaganja dolazi često do sporova između
kupaca i prodavaoca, pa je pisac posve dobro učinio naročito zbog početnika u praksi,
da je izneo jednu sliku koja predočuje pravilno i nepravilno slaganje.


Govoreći o kubisanju ogrevnog drveta autor je objasnio kako se ogrevno drvo
meri. Događa se da početnici u praksi, manipulativni kao i šumarski, previde da
jednostavno merenje dužine složaja drva na nagnutom terenu daje veću količinu
drva od stvarne količine, odnosno da se za izračunavanje stvarne količine drva mora
meriti horizontalna projekcija dužine složaja. Razlika je ovisna o veličini kuta naklonjenosti
terena i autor je izneo tabelu, koja pokazuje pogreške, za razne veličine kuta.


Autor je naročito upozorio na važnost poznavanja odnosa prostornog metra
složenih ogrevnih drva prema kubnom metru. Kod nas se dosada tačnom poznavanju
toga odnosa nije poklanjala dovoljna pažnja. Ne samo da su pojedini šumarski i
šumsko-industrijski stručnjaci uzimali za redu.kcio.ni faktor prostornog u kubni metar
razne brojeve, nego se te razlike vide i u raznim zvaničnim cenovnicima. Navešću
ovde nekoliko podataka koje sam mogao sabrati na brzu ruku. Tako uzima: Direkcija
šuma) Zagreb i Sušak:


Za lišćare, cepanice 1 pm = 072 m3, oblice .´63 m3, granje ii šib je .´.0 m3,
taninsko drvo 0´63 m3. (


224