DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 45     <-- 45 -->        PDF

stvarnošću. Troškovi izradbe, izvoza i utovara robe uzimani su u obzir
sa velikom tačnošću, računa se čak sa parama, ali nitko nije tražio od
taksatora odgovor, kako je došao do svote od 30 Din režijskih troškova
po kubiku. Također nisu nadzorne vlasti prigovarale primjeni Barthine
formule, koja predviđa jednogodišnji poduzetnički turnus, iako se znalo,
da će taj turnus biti znatno veći.


Šuma je bila uspješno prodana, pa je time taksator stekao priznanje
svojih pretpostavljenih i podređenih, jer je sa uspjehom nagađao ,
koliko bi se moglo dobiti za dotičnu šumu.


B.) TRGOVAČKA KALKULACIJA ŠUMSKE TAKSE.


Šumska industrija kupuje šume zato, da na njima zaradi. Ako ima
financijalnih mogućnosti, kupuje što više šuma, kako bi mogla što više
zaraditi. Ako je pojedini šumski poduzetnik ograničen u mogućnostima
kupovanja šumskih objekata, onda će birati između kompleksa iznešenih
na prodaju te će kupiti ondje, gdje ima izgleda na najveći dobitak.


Izgled na veći profit daju u glavnome slijedeće okolnosti: Ako se
šuma nalazi u blizini već postojeće šumske željeznice ili inog šumskog
prometala, tada će vlasnik toga prometala svakako nastojati da kuni
odnosnu šumu, jer će time, ako ništa drugo, lakše otplaćivati investicije.
Kupit će šumu i ako momentano ne treba više sirovina, ali se hoće tim
sirovinama opskrbiti za budućnost, kupovat će na zalihu. Čim je šumska
industrija sagradila u nekom kraju svoju šumsku željeznicu, postaje time
najozbiljniji ref»´ektant na sve šume područja, koje gravitira spram te
željeznice, jer se time jedan te isti teret investicije porazdijeli na mnogo
samostalnih poduzetničkih poslova, pa ti tereti na taj način postaju sve
manje osjetljivi.


Nadalje odlučuje kod izbora objekta, koji se kani kupiti, i okolnost,
da u nekoj šumi ima u većim količinama i omjerima baš onih sortimenata,
koji se momentano traže na tržištima, pa se time stvaraju izgledi, da
će se roba moći što prije unovčiti. Na taj način skrati se poduzetnički
turnus i smanjuju se tereti kamatne službe.


Velike firme moraju se radi svoga ugleda brinuti, da u svako doba
mogu udovoljiti svim zahtjevima svojih mušterija. Na svojim slagalištima
moraju u svako doba imati sve one Sortimente, koje mušterije traže. Ako
koji od ovih sortimenata bude rasprodan, firma se mora brinuti da taj
manjak što prije nadoknadi, jer mora izbjegavati, da se njezine mušterije
obraćaju na koju konkurencijsku firmu, koja bi svakako nastojala, da te
mušterije trajno priveže uza se. Radi tih obzira moraju se firme često
puta natjecati za šume, na koje inače ne bi reflektirale.


Firme u svojim slagalištima nekada sakupe veće količine manjkave
robe, »škarta«, koja se roba kod prodaja tolerira samo u stanovitim
postocima besprikorne robe. Kupnjom prvoklasnih šumskih objekata
»poboljšavaju« svoja skladišta, steknu tako mogućnost da manjkavu robu
porazdijele u dozvoljenim omjerima među prima-robu, te na taj način
poluče za tu škart-robu prima-cijene.


Velekapitalistička poduzeća nastoje da unište srednja i mala poduzeća,
kako im ova ne bi više konkurirala. Kupuju šume često puta s prvenstvenog
razloga, da time onemoguće svojim konkurentima, da se
opskrbe sirovinama. Svaka kapitalistička firma ima ambicije, da stckne


213