DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ostvaruju posuđujući svoj novac. Kamati se odnose uvijek na jedno te
isto i tačno određeno vrijeme, naime na vrijeme u trajanju od jedne
godine, dok se poduzetnička dobit odnosi na vrijeme trajanja poduzetničkog
turnusa, koje se kod raznih poslova u velike razlikuje. Poduzetnički
turnus može potrajati samo nekoliko sati, a može potrajati i više
godina.


Nadalje se treba pitati, da li je cilj poduzetnika, da ostvari što bolji
procentualni omjer između profita i uloženog kapitala ili mu je pak do
toga, da apsolutni iznos profita bude što veći. Na ovo pitanje možemo
odgovoriti samo na temelju praktičnih primjera. Mali šumski poduzetnik,
koji raspolaže sa malim novčanim kapitalom, kojeg ne može po volji
povisiti, jer nema kredita kod banaka, nastojat će da ostvari što veći
procentualni profit, jer će na taj način ujedno ostvariti i najveći mogući
profit u apsolutnom iznosu.


Naša šumska velepoduzeća su eksponenti klase velekapitalista,
kojima je najveća briga, kako bi mogli unosno uložiti svoje velike kapitale.
Ti veliki kapitalisti traže zgode, kako bi mogli unosno plasirati
velike kapitale. Posao, u koji bi mogli uložiti samo jedan mali dio svoga
kapitala, makar se on procentualno izvrsno rentirao, ne interesira ih,
ako bi kod toga znatan dio njihovog kapitala ostao nezaposlen. Njima je
dakle do toga da se u poduzećima uposle što veći kapitali, pa makar uz
manji postotak rentabilnosti, jer kod njih veliki postotak rentabilnosti ne
znači uvijek najveći apsolutni iznos poduzetničkog profita, ako naime
nije uposlen sav raspoloživi kapital.


Iz ovoga vidimo, da je najvažniji indeks poduzetničkog profita njegov
apsolutni iznos, a percentualni omjer biva od važnosti samo u toliko,
u koliko je taj omjer odlučan za apsolutni iznos profita. Veliki se kapital
često puta zadovoljava sa malim postotkom profita, ako uz ovaj postotak
može ostvariti najveći mogući apsolutni iznos tog profita.


Za šumara kalkulatora je osim toga važno znati, od kojeg osnovnog
kapitala ima poduzetnik pravo očekivati poduzetničku dobit. Zamislimo
si položaj poduzetnika, na pr. šumskog industrijalca, koji je nakanio osnovati
poduzeće. Najprije pozajmi od banke novac, te na shodnom mjestu
sagradi pilane, upravne i druge zgrade. Nabavi materijal za gradnju prometala,
te nakupuje šume, da drvo iz tih šuma preradiva u svojim postrojenjima.
Banci se obaveže, da će pozajmljenu svotu otplaćivati u . godišnjih
obroka zajedno sa kamatima. Isto tako uzeo je sebi u službu
namještenike, koje stalno treba kod svog poduzeća. I prema banciprema svojim namještenicima poduzetnik je preuzeo neku dužnost, kojoj
mora udovoljiti, a izvršivanje te dužnosti donosit će mu posrednih koristi
samo ako bude sa uspjehom kupovao šume i prodavao šumske proizvode.
Prema tome poduzetnik niti ne računa, da će mu zgrade i namještenici
donositi neki neposredni profit. On zna, da se profitu može nadati samo
od onih kapitalnih sredstava, koja će ulagati u pojedine poslove, profit
će mu donositi one šume, koje bude kupovao i prodavao. Prema tome
poduzetnici računaju da će im dobit donijeti oni kapitali, sa kojima bude
kupovao šume, plaćao radnike za izradbu i izvoz tih šuma, a kada
poduzetnici tako računaju, moramo to činiti i mi, koji samo slijedimo
njihov trag. Investicije i režija ne donose neposrednih dobiti, ali ako su
svrsishodno osnovane i organizovane, povećat će profit od neposrednih
prometnih kapitalija.


205