DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 36 <-- 36 --> PDF |
sjedu, a kojima je rok dospijevanja vrlo različit. One dospijevaju na isplatu u razna vremena. Čim je vrijeme dospijevanja udaljenije, tim ćemo dobiti manju svotu novaca, ako tu mjenicu danas diskontiramo u nekoj banci, kod drvne industrije. Ako mi forsiramo sa prodajom šume, a šumska industrija zna da će robu iz te šume tek vrlo kasno moći pro dati, onda će nam ta industrija zaračunati ne samo obične kamate za diskontiranje naše šume (mjenice), već će si zaračunati još i posebne premije za takovo diskontiranje, koje će biti to veće, što je dulji podu zetnički turnus. Izrabljivat će nas na isti način, kako i selski zelenaš izrabljiva seljaka, koji je prisiljen da proda još zeleno žito na njivi. Ako promotrimo faktično stanje, koje danas vlada, moramo priznati, da mi šumari uopće niti ne računamo sa promjenljivošću trajanja podu zetničkog turnusa, sa promjenljivošću veličine kamatne službe privred nih poduzeća, već jednostavno tvrdimo, da poduzetnički turnus jednom za uvijek traje po jednu godinu dana. Ova naivna pretpostavka je vrelo najznačajnijih pogrešaka u našim kalkulacijama. c) Ustanovljivanje poduzetničke dobiti. Poduzet nici poduzimaju razne poslove, sa jedinom svrhom i ciljem, da kod toga poluče neku poduzetničku dobit. Narav poduzetničkog profita najbolje je prikazao Kar l Mar x sa formulom: N . . . R . . . N´ Ova formula ima slijedeće značenje: Kapitalistički poduzetnik posjeduje novac (N), za koji kupuje robu (R). Tu robu preradi ili samo preproda (na pr. trgovci), pa dobiva opet novac QV). Ovaj drugi novac mora biti veći od N, ako je poduzetnik polučio svoj cilj, ako je ostvario žuđeni poduzetnički profit. Poduzetnički profit nije ništa drugo, već razlika između prvobitno posjedovane svote novca (N) i one svote (N), koju dobiva u ruke nakon prodaje robe. Prema tome možemo poduzetničku dobit označiti formulom: Z = .. — N Šumar kalkulator mora znati, da nijedan šumski poduzetnik neće prihvatiti posao, neće kupiti šume, ako nema izgleda da će kod toga polučiti neki profit. Ali šumar zastupa interese šumoposjednika, pa radi toga mora nastojati, da ovaj profit ne prekorači običajne i zakonom dozvoljene mjere, jer je jasno, da su poduzetnička dobit i visina šumske takse veličine, koje su obratno proporcionalne. U pogledu visine poduzetničke dobiti uvriježilo se mnijenje, da ta dobit ne smije biti veća od 20—25%, dakle Z ne smije biti veće od 0"25 N. Kod proizvodnje najvažnijih životnih namirnica za ljudsku prehranu ova je granica čak zakonskim odredbama određena. Međutim je normiranje granica poduzetničke dobiti od manje praktične važnosti, jer nijedan poduzetnik neće se žacati da ostvari i mnogo veću dobit, ako u tom nastojanju ne bude spriječen efikasnim ekonomskim mjerama. Sami zakonski propisi u pravilu nisu dovoljni, da se kapitalističkim poduzetnicima postavi neka granica, jer oni uvijek nađu načina, da izigraju te propise. Na ovome mjestu treba da spomenemo neke karakteristike poduzetničke dobiti, koje se u šumarskim redovima premalo uvažavaju. Poduzetnička dobit može se izraziti u postocima prvobitnog kapitala, ali ovaj postotak nije istovjetan sa onim postotkom, kojim izražavamo kamate, kamatnu stopu za novac. Kamatna stopa za novac je onaj indeks, po kojem kapitalisti-novčari prosuđuju svoju poduzetničku dobit, koju 204 |