DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 34 <-- 34 --> PDF |
da li su im poznati platežni spisci namještenika poduzeća? Mi doduše naslućujemo da predstavnici velikih firma primaju kneževske plaće, ali koliko primaju, to znaju samo oni. Iz toga se vidi, da smo mi prisiljeni da prosto nagađamo o tim stavkama naših kulkulacionih računa, dok nemamo nikakovih konkretnih podataka i naputaka, kako imamo te troškove uzimati u račun, već sve to ovisi o slobodnoj volji kalkulatora, o njegovom posve subjektivnom mišljenju. U našim šumarskim kalkulacijama zaveden je običaj, da se troškovi izvoza drva računaju samo do prve željezničke stanice, jer nas uče, da je tržište drva svaka željeznička stanica. Držim da je ova tvrdnja dosta netačna. Ako čitamo rezolucije, koje podnose vlastima predstavnici naše drvne industrije, opazit ćemo, da isti najveću pažnju posvećuju tarifnoj politici našeg ministarstva saobraćaja, da se oni u najvećoj mjeri interesiraju za cijene prevoza željeznicom, za skladišne i lučke pristojbe. Očigledno je da oni ne bi imali razloga da se interesiraju za prevozne troškove, kada bi oni svoju robu prodavali na stanicama naših željeznica. Tržište drva je kao i svako drugo tržište ono mjesto, na kojem se sastaju prodavalac i kupac, pa prodavalac na to mjesto doveze o svom trošku robu, koju kani prodati, a kupac odavle kupljenu robu odvaža o svom trošku. U savremenoj trgovini drvom zavedeni su razni običaji. Prodavalac mora više puta snositi troškove prevoza robe do suhozemne državne granice ili do najbliže luke na našem moru, te mora robu utovariti na lađe. Naše firme, koje podržavaju u inozemstvu svoja sortirana slagališta drva, moraju naravno svu robu o svom trošku dopremiti na ta slagališta, moraju platiti sve prevozne pristojbe, a osim toga i carine. Prema tome naši poduzetnici gotovo u svim slučajevima moraju kalkulirati i sa prevoznim troškovima robe, a to isto bismo morali činiti i mi, jer je naša zadaća, da se uživimo u položaj poduzetnika, koji će predvidno od nas nabaviti sirovine. Konačno moramo razmotriti još jednu vrst poduzetničkih troškova, koji značajno utječu na rentabilitet pojedinih poslova, a to su kamati na prometni kapital. Šumski poduzetnik mora platiti kupovninu za dostali šumski objekt, mora predujmiti novac za rušenje, izradbu, izvoz i prevoz robe, mora platiti svoje namještenike, mora platiti porez, radničko osiguranje itd. Novac u te svrhe potreban mora pozajmiti, dakle mora platiti kamate. Ako neki poduzetnik i ima svog vlastitog novca, mogao bi ga sam posuditi, pa bi mu donosio kamate. Ako dakle novac ulaže u poduzeće, pretrpi uslijed toga neki gubitak, izmakne mu neka dobit, koju bi inače ..... ostvariti, pa je stoga u redu i pravedno da si računa kamate na prometni kapital kao neke posebne vrsti trošak. S obzirom na kamatne troškove mora kalkulator biti van dvojbe, od kojih izdataka može i smije računati kamate kao poduzetnički trošak. Kod svih izdataka oko gradnje raznih postrojenja pretpostavili smo, da se ti izdaci moraju u određenom nizu godina amortizirati, dakle su za ove izdatke kamati već uzeti u obzir prigodom ustanovljivanja godišnje amortizacione kvote. Prema tome ne moramo posebice i još jedan puta uzimati te kamate u račun. Režijske izdatke, to jest plaće stalnih namještenika, poreze, premije za osiguravanje itd. namiruju poduzeća iz tekućih prihoda. Poduzetnik ne mora osnovati neki posebni fond, iz kojeg bi namirivao režijske iz 202 |