DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 30 <-- 30 --> PDF |
zataje, koliko su platili za tu robu, dok šumska industrija ima velikih interesa da se ne sazna, koliko je primila u ime kupovnine za prodanu robu, jer bi šumoposjednici kod visokih cijena gotove robe tražili povi šenje cijena sirovinama. Prva je dakle dužnost svakog šumara, taksatora, da dođe u kon takt sa konzumentima proizvoda šumske industrije. Kod onih proizvoda šumske industrije, koji se troše u našoj državi i u najbližem inozemstvu, dosta je lagano prikupiti potrebne podatke. Cijene gorivog drva, dasaka, letava, greda itd. nije teško ustanoviti, pa u tom pogledu ne trebamo trošiti riječi. No sasma je drugi slučaj, kada znamo, da šumska industrija iz na ših šuma izrađuje proizvode, koji nisu namijenjeni za naše državljane, koji će se izvesti u daleke zemlje. Tu pojedinac, šumarski činovnik ne može doći u dodir sa tim konzumentima, ne može ustanoviti, koliko ti konzumenti plaćaju za proizvode iz naših šuma. Mi znamo, da naša hrastovina, a u zadnje vrijeme i bukovina skoro isključivo ide u inozemstvo, da se prodaje na svim kontinentima, pa je sada pitanje, kako ćemo saznati za cijene one gotove robe, o kojoj naj više ovisi rentabilitet našeg šumskog gospodarstva? Šumarska administracija je svojevremeno na vrlo jednostavan način riješila ovo pitanje. Mi svi znamo, da je najvažnija nacionalno-ekonomska zadaća burza, da objavljuju tržne cijene svakovrsne robe. Kod nas u Zagrebu imamo robnu burzu sa drvnim odjelenjem, na kojem se navodno prodaje u prvom redu hrastovo tehničko drvo. Ta burza objavljuje tečaje pojedinih drvnih sortimenta, pa otuda možemo i mi šumari saznati cijene onoj robi, koju troše nepoznati nam inozemni konzumenti. Šumari taksatori, koji su se služili tim podacima, bili su u birokratskodisciplinskom pogledu opravdani pred svojim pretpostavljenim vlastima. Međutim kod kritičkog proučavanja tih podataka, koje nam pružaju naše burze, mora se pojaviti stanovita sumnja u pogledu njihove uporabivosti za šumarske svrhe. Burzovni izvještaji o cijenama robe predstavljaju dragocjeno pomagalo za ekonomsku praksu samo u onom slučaju, kada su ogledalo prave ekonomske utakmice, kada se u njima mogu slobodno odraziti vladajuće ekonomske tendencije. Na drugoj strani je poznato, da se na burzama mogu raznim manipulacijama izazvati raznovrsni učinci, pa je proučavanje burzovnih izvještaja jedna posebna znanost. Pred nama su burzovni izviještaji o cijenama drva, koje su navodno polučene na zagrebačkoj burzi od godine 1927 do polovice godine 1932, kada je Šumarski List prestao da donaša te izvještaje. Srednja cijena po m3 hrastovih trupaca I. klase bila je: 1. I. 1927 = 900 Din, 1. X. 1927 = 1100 Din, sve do 8. VI. 1928, kada se je notacija promjenila na 1250 Din. Ova je ostala nepromijenjena do 1. IX. 1928, kada je poskočila na 1350 Din, a da za nekoliko dana poskoči još jače, te već 10. XI. notiraju ti trupci 1750. Na toj notaciji ostaju do 29. V. 1929, kada cijena pada na 1500 Din. Ova cijena ostaje nepromijenjena preko godine dana, do 25. VI. 1930, kada cijena pada na 1200 Din, a 12. XI. cijena pada na 700 Din po m3. Notacija se je promijenila u naznačenom roku samo 8 puta, ali je svaka od ovih promjena bila izdašna. Također su se notacije promijenile samo sedam do osam puta 198 |