DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 27     <-- 27 -->        PDF

laži do izmjene dobara. U našem su slučaju obojica polučila jednak profit,
ali to ne mora da bude uvijek. Prije nego je do izmjene došlo, oni su
međusobno pregovarali o tome, u kojem omjeru ima da se obavi izmjena.
() trgovačkoj spretnosti kod tog pregovaranja, cjenkanja, ovisi koji će
od oba uspjeti da drugome naturi svoju volju i da tako za sebe poluči
povoljan omjer izmjene. Kada bi poljodelac pristao, da dade 220 kg
pšenice za jedan hl vina, bio bi njegov profit manji, a vinogradar bi za
sebe polučio neki prekomjerni profit. Iz toga se vidi, da veličina mjenbenog
profita ovisi o omjeru, u kojem se dobra izmjenjuju, a ovaj omjer
nije ništa drugo nego, što mi nazivamo cijenom dobara.


U našem primjeru bila je cijena 1 hl vina jedaka 200 kg pšenice.
Ta je cijena mogla biti i drukčija, na pr. 220, 180, 250 itd. kg pšenice.


U eri novčanog gospodarstva, mi običavamo cijenu svih vrsti dobara
izražavati u novcu. Količinu svakog dobra ne stavljamo u omjer
sa količinom bilo koje vrsti dobara, već sa količinom jedne određene
vrsti dobra, a to je novac.


Svaka izmjena dobara daje nam izgleda da ćemo polučiti neki ekonomski
profit, ali donosi sa sobom i riziko, da će taj profit biti premalen,
da će se netko drugi okoristiti na naš račun. Ako su cijene sasma nepovoljne
za nas, može profit izostati i mi kvarujemo uslijed obavljene izmjene;
umjesto da smo polučili neki ekonomski profit, mi smo pretpjeli
neki ekonomski gubitak, više smo dali vrijednosti nego što smo istih primili
u zamjenu.


Zbog tih opasnosti, koje nosi sa sobom svaka ekonomska izmjena
dobara, ljudi su od vajkada tražili načina, kako bi se osigurali protiv njih,
kako bi što sigurnije izbjegli ekonomskim gubicima.


Neka dobra odnosno neke vrsti dobara vrlo se često izmjenjuju,
pa se na taj način lako sazna, u kojim omjerima, uz koje cijene se ta
dobra prosječno izmjenjuju. Ona cijena, uz koju se neka vrst dobara prosječno
izmjenjuje na tržištima, nazivamo tržnom cijenom. Ova tržna
cijena je jedno od najvažnijih sredstava, koja imaju svrhu da nas zaštite
od neracionalnih ekonomskih izmjena. Mi si čisto jednostavno zamišljamo
ovo: Ako je već mnogo ljudi prije nas pristalo na izmjenu dobara uz
neku određenu cijenu, to su ti ljudi sigurno imali pred očima cilj da poluče
neki ekonomski profit, pa kada mnogo ljudi uz tu cijenu prodava svoju
robu, sigurno je da se svi ti ljudi ne nalaze u zabuni, već mora da se uz
tu cijenu može ostvariti primjereni trgovački profit. Na taj način tržne
cijene postaju za nas nekim ekonomskim putokazom i ujedno mjerilom
naših ekonomskih uspjeha.


Da se tim sredstvom možemo služiti, treba da tržne cijene poznajemo.
Naši seljaci veoma marljivo polaze stočne sajmove, ne samo zato,
da tamo nešto kupe ili prodaju, već i s razloga da mogu promatrati, kako
i uz koje uvjete drugi prodavaju i kupuju, da na taj način saznaju tržne
cijene svojem blagu. I drugi privrednici najveću pažnju posvećuju proučavanju
tržnih cijena. U današnje doba imaju burze najveću važnost u
tome, da one objavljuju cijene, uz koje su obavljene trgovačke transakcije,
pa se baš na burzama stvaraju one cijene, koje imaju značaj tržnih
cijena za sve vrsti robe.


Pojavljuje se pitanje, koji su zadnji razlozi cijenama, uz koje se
roba izmjenjuje?


195