DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 27 <-- 27 --> PDF |
laži do izmjene dobara. U našem su slučaju obojica polučila jednak profit, ali to ne mora da bude uvijek. Prije nego je do izmjene došlo, oni su međusobno pregovarali o tome, u kojem omjeru ima da se obavi izmjena. () trgovačkoj spretnosti kod tog pregovaranja, cjenkanja, ovisi koji će od oba uspjeti da drugome naturi svoju volju i da tako za sebe poluči povoljan omjer izmjene. Kada bi poljodelac pristao, da dade 220 kg pšenice za jedan hl vina, bio bi njegov profit manji, a vinogradar bi za sebe polučio neki prekomjerni profit. Iz toga se vidi, da veličina mjenbenog profita ovisi o omjeru, u kojem se dobra izmjenjuju, a ovaj omjer nije ništa drugo nego, što mi nazivamo cijenom dobara. U našem primjeru bila je cijena 1 hl vina jedaka 200 kg pšenice. Ta je cijena mogla biti i drukčija, na pr. 220, 180, 250 itd. kg pšenice. U eri novčanog gospodarstva, mi običavamo cijenu svih vrsti dobara izražavati u novcu. Količinu svakog dobra ne stavljamo u omjer sa količinom bilo koje vrsti dobara, već sa količinom jedne određene vrsti dobra, a to je novac. Svaka izmjena dobara daje nam izgleda da ćemo polučiti neki ekonomski profit, ali donosi sa sobom i riziko, da će taj profit biti premalen, da će se netko drugi okoristiti na naš račun. Ako su cijene sasma nepovoljne za nas, može profit izostati i mi kvarujemo uslijed obavljene izmjene; umjesto da smo polučili neki ekonomski profit, mi smo pretpjeli neki ekonomski gubitak, više smo dali vrijednosti nego što smo istih primili u zamjenu. Zbog tih opasnosti, koje nosi sa sobom svaka ekonomska izmjena dobara, ljudi su od vajkada tražili načina, kako bi se osigurali protiv njih, kako bi što sigurnije izbjegli ekonomskim gubicima. Neka dobra odnosno neke vrsti dobara vrlo se često izmjenjuju, pa se na taj način lako sazna, u kojim omjerima, uz koje cijene se ta dobra prosječno izmjenjuju. Ona cijena, uz koju se neka vrst dobara prosječno izmjenjuje na tržištima, nazivamo tržnom cijenom. Ova tržna cijena je jedno od najvažnijih sredstava, koja imaju svrhu da nas zaštite od neracionalnih ekonomskih izmjena. Mi si čisto jednostavno zamišljamo ovo: Ako je već mnogo ljudi prije nas pristalo na izmjenu dobara uz neku određenu cijenu, to su ti ljudi sigurno imali pred očima cilj da poluče neki ekonomski profit, pa kada mnogo ljudi uz tu cijenu prodava svoju robu, sigurno je da se svi ti ljudi ne nalaze u zabuni, već mora da se uz tu cijenu može ostvariti primjereni trgovački profit. Na taj način tržne cijene postaju za nas nekim ekonomskim putokazom i ujedno mjerilom naših ekonomskih uspjeha. Da se tim sredstvom možemo služiti, treba da tržne cijene poznajemo. Naši seljaci veoma marljivo polaze stočne sajmove, ne samo zato, da tamo nešto kupe ili prodaju, već i s razloga da mogu promatrati, kako i uz koje uvjete drugi prodavaju i kupuju, da na taj način saznaju tržne cijene svojem blagu. I drugi privrednici najveću pažnju posvećuju proučavanju tržnih cijena. U današnje doba imaju burze najveću važnost u tome, da one objavljuju cijene, uz koje su obavljene trgovačke transakcije, pa se baš na burzama stvaraju one cijene, koje imaju značaj tržnih cijena za sve vrsti robe. Pojavljuje se pitanje, koji su zadnji razlozi cijenama, uz koje se roba izmjenjuje? 195 |