DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Raščlanjujući ovu sastojinu s obzirom na stanj e u krunam a moći ćemo brzo doći do ove konstatacije: Dominantnu sastojinu čini u prvom redu česmina, a onda zelenika i veliki vrije s; planika zauzima negdje dominantan položaj, a negdje je šuštala i zaostaje za dominantnom etažom; u dominantnu etažu ulazi i po koji crni jasen. Ostale su vrste u podređenom položaju. Sigurno je, da je česmina , zbog svoga bržeg visinskog priraštaja u prvoj mladosti, brzo odmakla i kad je jednom zauzela dominantan položaj, potiskuje sve što joj smeta. Da u toj borbi sa česminom planik a mnogo stradava kao izrazita vrsta svjetlosti, razumljivo je. U vezi navedenoga ako dalje raščlanimo dominantnu etažu, naći ćemo ovaj odnos: Česmina 95%; ostale vrste, što s njome kodominiraju, 5%. Borba, koja se odvija za vrijeme kristalizovanja unutrašnje strukture u ovoj sastojini, pokazuje izvjesne određene karakteristike. Tu je prije svega očito nastojanje planike, da se i ona domogne dominantne etaže. I dok je česmina lijepoga uspravnoga debla, zadržavajući i ovdje naročite odlike svoje svakako veoma plemenite rase, dotle je planika krivudava, poprimivši u izgradnji debla formu, koja je nužna posljedica traženja svjetlosti. Planika je na to upućena u borbi sa česminom, pa u borbi sa zelenikom i velikim vrijesom, a ponekad i sa drugim vrstama, s kojima dolazi u zajednici. Na ovome staništu, gdje dominira česmina, medu prizemnom florom pored lemprike, koja je ovdje u sjeni vrlo zaostala, pa šparoge, tetivike i bršljana pada u oči obilje v e p r i n c a. Prema tome, jednako kao i na mnogim staništima na kontinentu, veprinac je i ovdje pratilac hrasta. Na mjestima je sastojina u Valakiji proredivana, pa je česmina uklonjena iz dominantne etaže. U tom su se slučaju protisle do dominantnog položaja prije svega zelenika i planika i s njima crni jasen. U sasvim podređenom položaju, medu potisnutim strukovima, nema planike. Kako je planika vrsta svjetlosti, a kako je ovdje sjeverna ekspozicija, planika brzo iščezne i njezino je nestajanje iz potisnute etaže sasvim prirodno. Pošto česmina daje daleko vredniji materijal nego planika i ostale vrste, koje ovdje dolaze s njome, od koristi je za šumsko gospodarstvo, ako u međusobnoj borbi, kod produženog obrta, zaostanu za česminom vrste, koje su od manje vrijednosti. Pobjeda česmine u borbi za ekološkim faktorima — u prvom redu u borbi za svjetlošću — ide dakle samo na korist šumskoga gospodarstva. Tu činjenicu o prirodnom izdvajanju česmine na ovim staništima treba imati pred očima, a treba joj i obratiti punu pažnju pri uređivanju šumskoga gospodarstva u makiji. U vezi toga treba istaći, da će se pravovremenim zahvatanjem u sastojinu moći s jedne strane iskoristiti vrste, koje bi se povremeno i onako izgubile (barem u najvećoj mjeri), a s druge strane moći će se priteći u pomoć vrstama, naro čit o česmini , čiji je vitalitet očevidan, koje na ovim staništima nalaze kad u većoj a kad u manjoj mjeri svoj optimum, a koje i sa ekonomskog gledišta zaslužuju našu punu pažnju. 187 |