DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Interesantnost, a onda i ekonomska vrijednost makije dolazi do izražaja s jedne strane u razvijenosti, a s druge u procentualnoj zastup ljenosti pojedinih vrsta drveća. Iz navedenih opažanja izlazi, da će pro centualna zastupljenost raznih vrsta zavisiti prije svega od stanišnih prilika i bioloških momenata, a onda, razumije se, u velikoj mjeri i od regulisanja odnosa u danoj biljnoj zajednici zahvatanjem u sastojinu. Pogled u strukturu sastojine neće biti na odmet. AI da dobijemo sliku o strukturi sastojine — makije, navest ćemo bliže podatke sa ne koliko staništa. Sastojina iza P 1 a n j a k a, oko 200—250 m nadmorske visine, daje interesantnu sliku i s obzirom na vrste i s obzirom na njihov razvitak. Imajući pred očima stablimičnu zastupljenost, koja se vrlo često podudara i sa prostornom raširenošću, našli smo u toj sastojim ovaj rezultat: česmina i planika 80%; divlja maslina, zelenika, veliki vrijes, trnovka, lemprika, mrča, kozji glog 20%. Tu i tamo dolazi koji bor ; među elementima makije dolazi ve prinac, kupina, c m i 1 j (Helichrvsum italicum), t e t i v i ka , kadulja. U ovoj sastojini pada odmah u oči, da sve vrste strukova ni izdaleka nisu podjednako razvijene iako su uglavnom iste starosti; česmi na i planik a daleko su razvijenije od drugih. Njihova bujnost naročito izbija na sjevernim ekspozicijama. Visinski priraštaj ovih dviju vrsta pretekao je visinski priraštaj sviju ostalih, u mnogo slučajeva i za 100%, pa i za više. Ta nas činjenica odmah upućuje da izvedemo zaključak, da su ovdje česmina i planika glavne vrste, da pri uređivanju šumskoga gospodarstva treba o njima voditi mnogo računa: česmin a i planik a su najvažniji dio sastojine. Prema V a 1 a k i j i, u predjelu Prvoćani, 250—300 m nad morem,, na N—NE ekspoziciji, makija je nešto izmijenjena. Među vrlo lijepo razvijenim zimzelenim vrstama dolazi i crn i j a s e n. Tu je on u društvu poglavito česmine, velikog vrij es a, planike, zelenike, a tu dolazi i grohotuša. Od drugih´ vrsta nalazimo dosta z a p 1 c t i n e i šparoge. Nije teško ni ovdje konstatovati, da je makija na sjevernim položajima uopće bujnija. Intenzivniji pogled na razne sastojine redovito nas uvjerava, da je ta tvrdnja opravdana. Na sjevernim položajima čini i ovdje redovito grô u makiji česmina, a onda i planika, koje se, na prvi pogled po svim znacima sudeći, mogu da razvijaju i u veće strukove nego ostale vrste, što dolaze ovdje. Nema sumnje, da pojačana vlažnost, pa zaštita od južnih suvih vjetrova — što sve dolazi do izražaja na sjevernim ekspozicijama — imaju odlučnu važnost i s obzirom na dolazak vrsta drveća i s obzirom na njihov razvitak. To je obrazloženje i za ovaj slučaj. Naročito interesantnu i lijepu sliku dobro razvijene makij e pokazuju sastojine u predjelu zvanom Valakija : Ekspozicija — sjeverozapadna; nagib 30—40°; nad morska visina 60—300 m; glavna vrsta drveća (česmin a) 80% ; planika i lemprika 10% ; zelenika, veliki vrijes, crni jasen, s m r d 1 j i k a, koji lovor 10% ; starost sastojina preko 60 godina. U sastojini dolazi veprinac, tetivika, šparoga. 186 |