DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
S tim skupnim imenom označava se zajednica ponekad gotovo isključivo zimzelenih drvenastih biljnih vrsta, vrlo često sa kožnatim lišćem, koje (po pravilu dobro pokrivajući zemljište) čine u vrlo mnogo slučajeva već pomenutu jedva probojnu gustu, te daju naročitu fizionomiju svome staništu, dostižući razmjerno malu visinu od 1´5—2´5 m, kadikad 3—4 m, a rijetko veću. Makiju nalazimo na mnogim zaštićenim mediteranskim staništima, od Portugaise i Maroka pa do Male Azije i Palestine. Fizionomija , koju daje makija svome staništu, veoma je jednolična. Tamno zelene krpe pokrivaju vapnenastu podlogu . Te krpe zauzimaju ponekad i veoma prostrane površine. SI. 14. Pinjevci kod Žara na Mljetu. (Sprijeda se vidi divlji pelin.) Foto: Dr. Baien Stojeći na stanovištu, da vegetacija u novije vrijeme nosi kad jače a kad slabije obilježje utjecaja čovjekovog, dovodi se današnje obilno rasprostranjenje makije u vezu s tim utjecajem. Kad je gornja sastojina uklonjena i kad je njezin podmladak potisnut bilo sjekirom, bilo pašom, bilo drugim putem, domogla se je pune svjetlosti donja sastojina i buknula u puni razvitak već prema individualnim osobinama pojedine biljne vrste i prema stanišnim prilikama, nastojeći potisnuti svaki pokušaj prirode da se podmladak visoke sastojine (najčešće borov) ojača i zauzme svoj prirodan dominantan položaj. (6) Bilo da je tome tako u svakom slučaju, bilo možda da su se biljne zajednice makije ponekad i samostalno razvile, vezane uz zasebne stanišne uslove, pretstavlja makija u šumskom gospodarstvu objekat zasebne vrste. 184 |