DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 15 <-- 15 --> PDF |
vije. Na zemljištima drugoga tipa, koja su na Mljetu daleko više rasprostranjena, nema te mogućnosti, pa drugdje i ne nalazimo pinjevce od prirode. Dolazak strukova pinja uopće — a onda i podmladka njegovog —na izbrežinama odnosno izbjegavanje depresija nalazi svoje objašnjenje i u klimatskim činiocima, bolje reći u utjecaju temperature. Depresije su hladnije, pinj kao izrazita vrsta toploga Mediterana, vrlo je osjetljiv osobito u doba razvijanja klica, pa su mu podesnije izbrežine nego depresije. Osim toga izgleda, da je i pitanje nerazložene prosti r- k e, koja se gomila u depresijama, također od utjecaja. Kako pinj ne podnosi vlažnije terene, izbjegavanje depresija, u kojima žilje prije dospije do vode, nalazi i u tome svoje objašnjenje. SI. 13. Pinjevci kod Žara na pržini. Vidi se i dolazak bora na rubu pržine i pod njim prizemna sastojina. Foto: Dr. Baien Daleko veću površinu, nego što je površina visoke šume, koju na Mljetu (kako rekosmo) čine bor i pinj, zauzima niska , donekle izda načka šuma — šuma panjača. Ona ovdje u mnogome odstupa od niske šume na kontinentalnim staništima. Nisk a šum a medi teranskih staništa sastoji se redovito od velikog broja ponajviše zimzelenih lišćara, medu koje su se uvalile i izvjesne vrste četinara iz porodice Juniperaceae i po koja vrsta, koja nije zimi zelena. Što ponekad dolazi i po koji bor , ne mijenja mnogo njezine osobine. Niska mediteranska šuma kao šuma svoje vrste uz koju je vezana i zasebna metoda gospodarenja, već je odavna privukla pažnju, pa je: i davno dobila svoje naročito ime: makija (macchia tal., maquis fran., monte bajo špan., matto port.) (5). 183 |