DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 14 <-- 14 --> PDF |
stojine, dolazi pinj sa borom, a javljaju se i poznate vrste, koje čine donju sastojinu u mediteranskoj šumi, poglavito tršlj a i somina . Što zalazimo dalje na krečnjačku podlogu, sve se više i više povećava broj vrsta biljnih elemenata donje sastojine, dok ne nađemo gotovo sve one vrste, koje čine donju sastojinu u našoj mediteranskoj šumi bora, a koje smo već napomenuli. Osobito su istočne ekspozicije u okolini pinjevaca bogate na elementima makije. Od vrsta, koje tu dolaze, ističemo planiku , smrd 1 j i k u,1 pa v r i j e s veliki, a onda k a p i n i k u. PINJEUEI Nß UTUKU MLJETU. MJERILU: 1:75000. LEGENDß: . PINU5 PINER 5 K o v ü SI. 12. Istina, pinj se ne miješa isključivo na rubovima pržine sa borom, jer nalazimo po koji struk bora i podalje od tih rubova, u pinjevcima. No to biva vrlo rijetko i ne mnogo. S obzirom na konfiguraciju terena pada u oči, da pinj zauzima izbrežine, u jačim ga uvalama nema, ponekad ga tamo zamjenjuje bor. Ispitujući mogućnosti prirodnog podmlađivanja pinja konstatovali smo, da se podmladak javlja na jačim progalama i to na izbrežinama i na više manje horizontalnim položajima pržine. U uvalama ga ne nalazimo. Prirodni dolazak pinja isključivo na pržini možemo objasniti sa potrebom oko razvitka žilja, specijalno sa potrebom za jakim razvitkom srčanice, a onda i sa borbom protiv suše. Na pržini može srčanica da prodre duboko, u higroskopičnoj sredini nade i najpotrebniju vlažnost i mogućnost da se raz 182 |