DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Šuma p i n j a, p i n j e v c i, po našem mišljenju jedina naša prirodna sastojina ove vrste, dolazi kod Žare, između Sa b 1 u n a r eV r a tji i č k e na južnom dijelu Mljeta (si. 12, 13, 14). Češeri pinja su 10—15 cm dugi, 8—12 cm široki, Cetine su mu deblje i više manje su ukočeno usađene, pa se tako na prvi pogled razlikuju od četina drugih borova, specijalno od Cetina bora , s kojim je ovde u najbližoj vezi i koji mu je na Mljetu, s obzirom na teritorijalno rasprostiranje, najbliži. P i n j e v c i tu zauzimaju malu površinu od kojega hektara, na diluvijalnoj su pržini, na zemljištu, koje je gotovo horizontalno, ispreki- Sl. 11. Borov podmladak na krpama. dano manjim depresijama. Tu pinj dolazi od česti u malim čistim skupinama, a od česti u zajednici sa borom. Smjesu pinja i bora nalazimo poglavito na rubovima pržine; na čistoj pržini dolazi pinj gotovo sâm. Treba istaći, da na čistoj pržini, ako mu sklop nije prekinut, nema pinj redovito ni donje s a s t o j i n e, koja je inače toliko značajna za mediteransku borov u šumu . Ona se javlja ondje, gdje su jače progale, gdje je prekinut sklop, pa na rubovima sastojine. Analizirajući donju sastojinu u pinjevcima, u koliko se ona javlja, lako ćemo ustanoviti njezine sastavne elemente. Na progalama, na čistoj pržini, dolazi divlj i pelin ; na kraju pržine, dakle na rubu čiste sastojine pinjevaca, gdje se pinjevci miješaju sa borom, a gdje se sasvim mijenja i zemljišna podloga (dolazi vapnenac) mijenja se i struktura sa 181 |