DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
reljefa. Pri razmatranju statusnih karakteristika treba imati u vidu, da udolice i grebeni stvaraju, pored ostaloga, još i naročite uslove za veoma raznolike mikroklimatske odnose, koji znaju biti zbog česte promjenljivosti u intenzitetu klimatskih činilaca baš u mediteranskim krajevima od velikog utjecaja na biljni svijet. Mikr o klimat ski odnosi određuju u velikoj mjeri uslove za rašire nje biljnih vrsta, prema tomu su od utjecaja i na uzgojne radove u šumskom gospodarstvu. 0 pomenutoj činjenici treba voditi računa u svakom slučaju, kad se radi o biljnoj proizvodnji uopće, a napose u mediteranskom području, gdje su osobito oscilacije u temperaturi, u vezi sa utjecajem vjetrova, na mnogim lokalitetima veoma česte, pa uvelike utječu na mikroklimatske prilike, a prema tome i na vegetaciju. Prije nego se osvrnemo na osobine klimatskih činilaca, koji će nam dati izvjesnu osnovicu za razmatranje i upoznavanje osobina kod vrsta, koje dolaze u šumskom gospodarstvu na Mljetu, možda neće biti suvišno, ako istaknemo još neke momente, koji su geografske prirode. Na kopnu, u zaleđu Mljeta, dolaze planinski vijenci, koji prelaze visinu od 1500 m, dok na samom Mljetu, kako znamo, samo izvjesni grebeni prelaze visinu od 500 m. Ta činjenica s jedne strane, a s druge subtropski utjecaj, kojemu je izložen Mljet po svome položaju, od bitne su važnosti i za pojavu i za intenzitet pojedinih klimatskih činilaca. Dolazak zračnih struja iz NE kvadranta, koje mogu često prouzročiti hladnije, pa i dosta niske temperature, zatim intenzivna vedrina i jakost južnog sunca nalaze svoja objašnjenja i svoja obrazloženja pored ostaloga i u napomenutim geografskim karakteristikama. Nažalost nema na samom Mljetu meteoroloških stanica, koje bi nam mogle dati tačne podatke o k 1 i m a t s k i m činiocima za staništa na njemu. Zbog toga ćemo uzeti u razmatranje podatke meteoroloških opažanja sa susjednih stanica, pa ćemo na osnovu njih moći izvesti izvjesne zaključke i za staništa Mljeta. Istina, moramo odmah naglasiti, da će ti zaključci biti u velikoj mjeri aproksimativni, jer ih nemamo za dugi niz godina i jer potiču sa susjednih lokaliteta, ali se nadamo, da će nam ipak moći dati potrebna obavještenja. Raspolažemo sa meteorološkim podacima stanice Vel a Luk a na otoku Korčuli i stanice Sipan na otoku Š i pan u i te podatke donosimo u priloženim tabelama la, lb, lc i 2a, 2b. Podaci su sa meteoroloških stanica Kr. mornarice. Gosp. poručniku bojnog broda P. Mardešiću, koji mi je dao mogućnosti da dođem do tih podataka, neka je najsrdačnija hvala. Pregledno su ti podaci predočeni na priloženim diagramima (si. 4 i 5). Imajući u vidu prilike u temperaturi pripada otok Mljet medu naše izrazite mediteranske predjele, koji su okarakterisani žar kim ljeto m i razmjerno blagom zimom. Zimska temperatura je toliko povoljna, da je broj hladnih i zimskih dana redovito vrlo malen. To se jasno razabire iz priloženih (u tabelama) meteoroloških podataka, jer apsolutni minimum temperature rijetko pada ispod -- .´.. Međutim ni ta minimalna temperatura ne traje dugo. 1 u pogledu relativne vlage zraka, koja je također od važnosti za šumsko gospodarstvo, ima Mljet — oslanjajući se na podatke iz Vele Luke i sa Sipana -- izrazite karakteristike mediteranskih kra 131 |