DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 8 <-- 8 --> PDF |
diteranske šume na drugim našim staništima, koja su kad više kad manje analogna, pokušaćemo da istaknemo važnije i biološke i ekonomsk e momente , koji daju osnovicu za upoznavanje šuma otoka Mljeta. I. Za upoznavanje stanišnih, a specijalno klimatskih prilika Mljeta treba imati pred očima prije svega njegove opće geografske prilike, iz kojih ćemo se ubrzo osvjedočiti, da Mljet po svome geografskome položaju zauzima naročito mjesto (2). Ako raščlanimo čitavo naše Primorje , od Sušaka na sjeverozapadu pa do Ulcinja na jugoistoku, na karakteristične dijelove, ističu se četir i područj a koja imaju određene geografske osobine. Ta su područja Vinodolsko-Velebitsko, Kotarsko-Šibensko, Mosor sko-Biokovsko i Stonsko-Paštrovsko. Otok Mljet dolazi u području Stonsko-Paštrovskom, u najjužnijem dijelu našega Primorja, čineći sa otocima Visom, Korčulom, Šipanom, Lopudom i Koločepom zasebnu skupinu otočja (si. 2). Između Mljetskog Kanala na sjeverozapadu i pučine na jugoistoku pruža se Mljet u dinarskom pravcu u dužini oko 36 km, sa prosječnom širinom oko 5 km. Izgrađen je odkretacejskih dolomita i va .n e n a c a. Na jugoistočnom dijelu, na obali zvanoj Velika S a b 1 unara, nalazimo d i 1 u v i j a 1 n e p i j e s k o v e, koji su sastavljeni od česti i od kvarcnih zrnaca. Ti su pijesci rnarinskog porijekla, staložila ih je struja u vrijeme diluvija (si. 3). Morfološke karakteristike Mljeta vrlo su izrazite kao i u svima drugim područjima Krša. Nabiranje pa proces erozije udarili su i ovdje vidne karakteristike na površini. Utjecaj klimatskih činilaca, a onda (kao posljedica toga) pedološke prilike dale su određeno obilježje i florističkim odnosima. Uslijed nabiranja, a i poslije nabiranja utjecajem erozije, formirale su se uval e i polj a i među njima grebeni. Te pojave, zajedničke svima krajevima Krša, imaju bitnog utjecaja na razvitak svih kultura na otoku, jer je s njime u vezi i uticaj klimatskih činilaca, a s tim su u vezi i pedološki odnosi, a onda možemo reći i čitav biljni život. Depresije, koje čine Kneže-Polje, Ivanje-Polje, Blato, Babino-Plje, Prožursko- Polje, Maranovića-Polje i Korita, predstavljaju i po zemljištu, a onda (razumije se) i u pogledu kultura naročite objekte, koji se u mnogome razlikuju od ostalih dijelova otoka. Dok su grebeni kao i njihove padine, možemo kazati, po pravilu vapnenasti i pod šumskom florom, depresije su izgrađene vrlo često u dolomitima, imaju zemljište dobro za poljoprivrednu kulturu u najužem smislu riječi. Treba istaći, da dna uval a i polj a sa pedološkog gledišta pokazuju iste one značajke, koje su toliko karakteristične i za druge analogne mediteranske predjele Krša. Negdje jače i negdje slabije naslage crvenice ili naslage pijeska, koji potječe od raspadanja dolomita, ispunjuju najčešće uvale i polja. U vezi svojih geoloških osobina Mljet gotovo i nema izvora, a u koliko ih ima, oni su na dolomitima i dolomitskim vapnencima. Za bliže stanišne karakteristike Mljeta od izrazite su važnosti klimatski činioci. Oni su, istina, prije svega u zavisnosti od geografskog položaja u širem smislu, ali njihov intenzitet na danom lokalitetu zavisi u dobroj mjeri i od posve lokalnih utjecaja, specijalno od 130 |